Zračni prijevoznici moći će biti kažnjeni novčanom kaznom i do 750 tisuća kuna ako MUP-u ne dostave podatke o putnicima, što će ubuduće morati temeljem odredbi zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, koji je Vlada u četvrtak sa sjednice poslala u saborsku proceduru.

Ako ne dostavi podatke zračni prijevoznik kažnjava se, naime, novčanom kaznom od 150 do 300 tisuća kuna te odgovorna osoba u tvrtki sa 10 do 30 tisuća kuna, a ako ponovi prekršaj kazne su još strože, odnosno od 300 do 750 tisuća kuna za zračne prijevoznike te od 15 do 50  tisuća kuna za odgovornu osobu u toj tvrtki, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Obveza je država članica EU implementacija tog zakona od 25. svibnja ove godine, a njime se u hrvatsko zakonodavstvo implementira direktiva EU iz 2016. godine kojoj je cilj povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima.

Riječ je, kazao je Božinović, o važnom zakonu kad je u pitanju sveukupnost napora koje Vlada ulaže u ispunjavanje strateškog cilja pristupanja schengenu, ali i kad se govori o nacionalnoj sigurnosti Republike Hrvatske.

Zračni će prijevoznici MUP-ovom odjelu za informacije o putnicima u zračnom prometu morati dostavljati podatke koje i inače prikupljaju, odnosno ne nameće im se neka nova obveza prikupljanja.

Putnicima se ništa neće promijeniti osim što će svi ti podaci, koji se već i sada prikupljaju, biti dostupni i nacionalnoj jedinici za praćenje sigurnosti zračnog prometa, kazao je Božinović.

Nakon obrade tih podataka, ako se utvrdi mogućnost da bi određena osoba mogla biti uključena u kaznena djela, MUP dostavlja te podatke i rezultate obrade tijelu nadležnom za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.

U Hrvatskoj su to SOA, VSOA, Carinska uprava, Porezna uprava, Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat, DORH i sudovi, a što se tiče stranih to su ona tijela koje države članice nominiraju da su njihova nacionalna tijela te Europol, kazao je ministar.

Podaci o putnicima čuvaju se pet godina, a nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana njihova prijenosa svi se podaci depersonaliziraju odnosno korisnicima podataka nevidljive su informacije kojima se izravno može identificirati osoba na koju se podatak odnosi. Zadržavaju se samo sigurnosno relevantne stvari, pojašnjava Božinović.

Predloženi zakon, ističe ministar, osigurava potpuno poštivanje osobnih prava i nije diskriminirajući te se, primjerice, ne mogu prikupljati podaci o rasi, vjeroispovijesti, članstvu u sindikatu, političke preferencije i slično.

Implementacija informatičkog sustava za provedbu zakona koštat će nešto više od 21 milijun kuna, a sredstva su osigurana iz europskih fondova.