AKCIJA DRŽAVNOG ODVJETNIKA: Kako je Bajić 2005. zatražio istragu protiv falsifikatora brijunskog transkripta

Objavljeno u Nacionalu br. 482, 2005-02-08

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 25. siječnja istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda istražni zahtjev protiv nepoznatih počinitelja kako bi se ustanovilo tko je krivotvorio transkripte koji su temelj haaške optužnice protiv trojice generala

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić zatražio je 25. siječnja 2005. otvaranje istrage protiv nepoznatih počinitelja kako bi se ustanovilo je li i tko falsificirao tzv. Brijunske transkripte, na temelju kojih počiva najveći dio haaških optužnica protiv generala Mladena Markača, Ivana Čermaka i odbjeglog Ante Gotovine. On je to u subotu za Nacional i službeno potvrdio.

“Točno je da je 25. siječnja Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu podnijelo istražni zahtjev protiv nepoznate osobe zbog falsificiranja tzv. Brijunskih transkripata”, izjavio je za Nacional Bajić.

Dobro upućeni pravosudni krugovi Nacionalu su potvrdili da Bajić očekuje da mjerodavni istražni sudac već ovog tjedna službeno pokrene istragu. Bajić se na taj potez odlučio nakon što je tjednima osobno provjeravao utemeljenost kaznene prijave koju su mu Gotovinini odvjetnici podnijeli 19. listopada 2004., s navodima da je nepoznata osoba falsificirala transkript na kojem se temelji najveći dio optužnice protiv njihova klijenta. Nacional je o tim Bajićevim aktivnostima pisao još u prosincu 2004. Nije isključeno da je Bajić autentičnost tzv. Brijunskih transkripata počeo provjeravati i prije jer je upravo Nacional još u ljeto 2004. objavio tekst o mogućnosti da su transkripti falsificirani.

Zahtjev za službenim pokretanjem istrage znakovit je potez glavnog državnog odvjetnika, koji otvara novi manevarski prostor Vladi u borbi s neprimjerenim pritiscima glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte i dijela članica EU oko slučaja Gotovina, jedinog otvorenog pitanja uoči početka pregovora o priključivanju Hrvatske EU. Bajićev zahtjev istodobno neizravno upozorava i na značajan uspjeh Gotovinina odvjetničkog tima u borbi za status svog klijenta. Bajićev potez pokazuje da glavni državni odvjetnik smatra da doista postoji visoki stupanj osnovane sumnje da bi sporni brijunski transkripti mogli biti falsificirani, a pokaže li se da su sumnje doista osnovane, to bi moglo znatno olakšati poziciju Čermaka, Markača i Gotovine, ako ne i posve srušiti optužnice. Neki čak smatraju da je taj Bajićev potez jedan od razloga za zadnji veliki politički pritisak zemalja članica EU nesklonih Hrvatskoj, koji je formalno počeo koordiniranim istupima britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strawa i Olija Rehna, povjerenika EU za proširenje. Straw je 31. siječnja, nepunih tjedan dana pošto je Bajić zatražio istragu o autentičnosti dokumenta, otvoreno tražio odgodu početka pregovora Hrvatske o priključenju EU, a Rehn je isti dan izjavio da trenutačno ne bi mogao dati pozitivnu preporuku za Hrvatsku s tim u vezi.

Dobro upućeni pravosudni krugovi tvrde da se teško može očekivati da mjerodavni istražni sudac odbije Bajićev zahtjev za pokretanje istrage u tom slučaju. Štoviše, Bajić neslužbeno očekuje da će istraga biti vrlo temeljita, te da će uključivati više razina ispitivanja. Gotovinini odvjetnici u prijavi su zatražili da se radi utvrđivanja istinitosti sadržaja izvrši uvid u izvornik teksta transkripta i u audiosnimku prema kojoj je nastao prijepis razgovora. U prijavi se tvrdi da je kažnjivo djelo falsificiranja počinjeno od ljeta 1995. do proljeća 2004., kada se dokument pojavio kao dio optužnice. Dokument se prvi put pojavio na suđenju Slobodanu Miloševiću koji ga je koristio u svojoj obrani. Nije poznato kako je dospio u ruke njegovim odvjetnicima, što također potvrđuje sumnje da mogla biti riječ o falsifikatu. U obrazloženju prijave Gotovinini odvjetnici tvrde da su u pripremi obrane svog klijenta prikupili saznanja o konkretnom sastanku, kontaktirali s onima koji su mu prisustvovali, te otkrili mnoge manipulacije.

Sadržaj spornog transkripta negirali su Davorin Domazet, Miroslav Tuđman, Pavao Miljavac, Željko Glasnović, Ante Budimir i Mirko Rajčić. Svi su svoje izjave ovjerili kod javnog bilježnika. Nacional je razgovarao i s mnogim sudionicima sastanka, uključujući i Vladimira Zagorca i Miljenka Crnjca, koji su također demantirali autentičnost transkripta. Državno odvjetništvo također je neformalno razgovaralo s nekim od preživjelih sudionika spornog sastanka na Brijunima 31. srpnja 1995., a od Ureda predsjednika zatražilo je snimke razgovora na Brijunima spornog datuma, originalni spis i kuvertu spisa. Snimke razgovora dosad nisu pronađene. Zato će za istragu po svemu sudeći biti ključni razgovori s preživjelim sudionicima tog sastanka, koji uglavnom niječu autentičnost spornog transkripta. Istražni sudac razgovarat će i s tehničkim osobljem koje je sudjelovalo u kreiranju transkripta ili je snimalo sporni sastanak. Inicijali na rubu spornog transkripta upućuju na to da su ga sastavile tri osobe. Osim njih, istražni sudac ispitat će i sve djelatnike Ureda predsjednika koji su od ljeta 1995. mogli doći u doticaj sa spornim dokumentom.

Iako je upravo Bajić svojim potezom možda razljutio glavne protivnike brzog priključenja Hrvatske EU na čelu s Velikom Britanijom, Bajićeva akcija istodobno pomaže premijeru Sanaderu da se lakše obrani od saborske inicijative HSP-a koji je krajem 2004. zatražio formiranje saborskog istražnog povjerenstva radi ispitivanja autentičnosti spornih transkripata. Sanaderova većina u Saboru lakše će se moći obraniti od te Đapićeve inicijative, jer može s pravom pokazati da pravosuđe radi svoj posao u tom slučaju, te da je istraga u tijeku. Tako bi se izbjeglo dodatno politiziranje cijelog slučaja.

Kada je prošle godine čula za Đapićevu inicijativu, Carla Del Ponte jako se razljutila i poslala Thomasa Osorija, čelnika ureda za veze Haaškog tribunala u Zagrebu, da neformalno radi pritiske na Vladu. Preko njega je poslala poruku premijeru da će osnivanje tog povjerenstva smatrati korakom unatrag u odnosima Hrvatske i Haaga. Bio je to tek jedan u nizu neprimjerenih postupaka glavne haaške tužiteljice prema Vladi, o čemu je opsežno pisao tjednik Globus, dajući joj prošle godine, netom uoči podnošenja izvješća Carle Del Ponte pred UN-om, medijsku platformu za pritiske.

Međutim, od takvih se njenih postupaka morao ograditi Kenneth Scott, glavni haaški tužitelj u slučaju Gotovina, nakon što se službeno o tim pritiscima kod njega raspitivao Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić. Mišetić je u pismu Scottu precizno naveo da bi Osorio i Carla Del Ponte takvim pritiscima, ako su navodi o njima točni, prekršili UN-ov Guidelines on the Role of Prosecutors, te Standards for Prosecutors Američke odvjetničke komore. Scott mu je pismeno odgovorio da njegovi navodi o tomu da se Carla Del Ponte protivi formiranju saborskog povjerenstva nisu utemeljeni. Drugo i nije mogao napisati, jer bi u protivnom priznao da se Carla Del Ponte miješa u poslove hrvatskog parlamenta, te da opstruira istragu o falsificiranju dokumenata.

Komentiraj

Source:Berislav Jelinić