Agrokor je odgovorio na žalbe koje su 92 vjerovnika podnijela na rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o nagodbi u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom, pri čemu Visokom trgovačkom sudu predlaže da sve te žalbe odbije kao neosnovane ili nedopuštene i potvrdi prvostupanjsko rješenje o nagodbi.

Na internetskim stranicama Trgovačkog suda u Zagrebu u srijedu je objavljen podnesak Agrokora Visokom trgovačkom sudu u kojemu se navodi da taj koncern “drži da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice koje su relevantne za donošenje rješenja, da je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, da je rješenje valjano i potpuno obrazloženo, te da njegovom donošenju nije prethodila bilo kakva postupovna povreda”.

“Slijedom toga, dužnik (Agrokor) smatra da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito”, stav je Agrokora o rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu od 6. srpnja kojim je potvrđena nagodba, a koju su većinom glasova vjerovnici prihvatili na ročištu održanom 4. srpnja.

Protiv rješenja o prihvaćanju nagodbe podnijete su 92 žalbe, a podnijeli su ih primjerice Adris grupa, TDR, Medika, Vindija, Žito, Addiko banka, Kreditna banka Zagreb, Raiffeisen factoringa, Raiffeisenbank leasinga i Raiffeisenbank Austria, Tehnika, Tele 2, Euroherc osiguranje, Agram Invest i Agrolaguna, Triglav osiguranje, Udruga manjinskih dioničara koncerna Agrokora, kao i Ivica Todorić.

O tim će žalbama odlučivati Visoki trgovački sud, a podneskom se o njima očitovao Agrokor, zastupan po punomoćniku Tinu Doličkom, odvjetnikom iz odvjetničkog društva Bogdanović, Dolićki&Partneri.

Iz Agrokora pritom navode da su se, rukovodeći se načelom ekonomičnosti te nastojeći izbjeći nepotrebna ponavljanja, odlučili na sve žalbe odgovoriti jednim podneskom.

U samom podnesku, koji ima 40-ak stranica, Agrokor najprije obrazlaže zašto neosnovanim smatra 11 žalbi kojima se traži ispravak izračuna i podataka sadržanih u nagodbi, prvenstveno u njezinim prilozima.

Tim su žalbama pojedini vjerovnici tražili ispravke utvrđenih im tražbina, iznosa koji im je podmiren prije sklapanja nagodbe, povrata graničnog duga ili pogrešnog uvrštenja u priloge nagodbe odnosno razvrstavanje u kategorije tražbina i sl.

Agrokor predlaže da sve te žalbe odbace kao nedopuštene, iako kod nekoliko njih (npr. Žita ili Fragarie) zamjećuje da je došlo do pogreške u pisanju u nekom od priloga ili tablice priloga. No, te će pogreške u pisanju i računanju, kako se najavljuje, biti ispravljene u provedbi nagodbe.

Iz Agrokora se u nastavku očituju na pojedina važna pitanja koja se ponavljaju u većem broju žalbi, zamjećujući uz ostalo kako su žalitelji “u svojim žalbama iznosili sve moguće razloge kojih su se mogli sjetiti, od kojih se neki odnose na radnje i događaje u postupku koje nemaju nikakve veze s procesom izrade, prihvaćanja i potvrde nagodbe”. Takvi su, kako nadalje navode, na primjer, “razlozi koji se odnose na najstariju tražbinu, plaćanja za vrijeme postupka iz članka 40. Zakona (o izvanrednoj upravi), utvrđivanje tražbina, postupanja u vezi sa sastavljanjem lista u (pravomoćnom) rješenju o utvrđivanju tražbina i sl.”.

Te žalbene razloge iz Agrokora grupiraju u osam skupina – one koji se tiču pripreme nacrta i prijedloga nagodbe; glasovanje o nagodbi na ročištu 4. srpnja; uzlazna sredstva osiguranja (jamstva); razvrstavanje vjerovnika u nagodbi radi njihova namirenja kao i koncept prioriteta namirenja (EPM); najstariju tražbinu (SPFA odnosno roll-up kredit); prijenos imovine neodrživih društava; prijenos tražbina vjerovnika na nizozemsku kompaniju Aisle Dutch TopCo; ostale žalbene razloge.

Iz Agrokora tako odbacuju prigovore o netransparentnosti rada izvanrednog povjerenika, navodeći uz ostalo da je podnosio mjesečna izvješća o gospodarskom i financijskom stanju Agrokora, da su sudu redovito dostavljani svi zapisnici i sve odluke Privremenog vjerovničkog vijeća, itd.

Gotovo desetak vjerovnika žalilo se i što nije formirano ‘stalno’ vjerovničko vijeće, a smatraju da činjenica da je prijedlog nagodbe usuglašen s Privremenim vjerovničkim vijećem “samu nagodbu čine nezakonitim”.

U odgovoru iz Agrokora podsjećaju da nije bilo vremena za formiranje stalnog vjerovničkog vijeća, jer je do isteka roka za nagodbu (10. srpnja) ostalo tek nešto više od dva mjeseca, a za imenovanje članova stalnog vjerovničkog vijeća treba najmanje 98 dana pa bi ono bilo “osnovano tek nakon isteka krajnjeg i neproduživog roka”.

“Ne preostaje nego zaključiti da je osnivanje vjerovničkog vijeća iz članka 30. Zakona bilo stvarno i pravno nemoguće i to zbog neadekvatnog zakonskog rješenja koje se primjenjuje po prvi put u povijesti. Jesu li prvostupanjski sud, izvanredni povjerenik i Privremeno vjerovničko vijeće možda trebali donijeti odluku da se zbog toga odustane od namirenja vjerovnika nagodbom i predložiti otvaranje redovnog stečajnog postupka? Ne, nisu! Tako nešto nisu trebali učiniti, a po mišljenju dužnika (Agrokora) nisu niti smjeli. Tek bi time prekršili Zakon”, poručuju iz Agrokora, u kojem smatraju da su se postupak sklapanja nagodbe dovršili na pravilan i zakonit način uz sudjelovanje Privremenog vjerovničkog vijeća.

Također, Visokom trgovačkom sudu predlažu da kao neosnovane odbaci prigovore, primjerice Raiffeisenbank Austria, o korištenju mobilne aplikacije za glasovanje (m2voting).

“Niti jedan propis ne određuje kako će se vjerovnici izjašnjavati (podizanjem ruku, u pisanom obliku ili na neki treći poznati način) niti kako će se brojati glasovi. To znači da način izjašnjavanja vjerovnika i brojanje glasova određuje onaj koji vodi ročište, a to je jedino sudac. U ovom slučaju je sudac odlučio da će se vjerovnici izjašnjavati upotrebom pouzdanih tehničkih sredstava koja će sucu omogućiti da u svakom trenutku zna koliko je vjerovnika i/ili njihovih zastupnika nazočno u dvorani u kojoj se održava ročište (a bilo ih je 474) i kako su glasovali”, ističu iz Agrokora.

Izabrano tehničko rješenje “omogućava trajno čuvanje i svakodobnu naknadnu provjeru registriranih podataka bilo od strane suda, bilo od strane samih vjerovnika i nezavisnih eksperata”, navodi se u podnesku, uz napomenu kako ni jedan od vjerovnika na ročištu nije prigovorio načinu glasovanja niti korištenju tehničkih sredstava.

U podnesku se odbacuju i prigovori o davanju prava glasa vjerovnicima osporenih tražbina, jer su se s tim na ročištu složili vjerovnici čije su tražbine bile utvrđene, kao i prigovori da nekim vjerovnicima nije bio dodijeljen ispravan broj glasova.

Adris grupa smatra i da je glasovanje imatelja obveznica bilo nedopušteno jer su oni morali glasovati izravno a ne putem povjerenika/agenta izdanja, na što iz Agrokora odgovaraju da je na ročištu za imatelje obveznica glasovao punomoćnik (iskazan valjanom punomoći) osobe koja je u ime imatelja obveznica prijavila tražbinu i koji je kao vjerovnik naveden u tablicama utvrđenih i osporenih tražbina (od 15. siječnja 2018.).

“Podnošenjem prijave tražbine, ti su povjerenici/agenti izdanja stekli pravni položaj vjerovnika u postupku izvanredne uprave i taj će status zadržati najmanje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u kojem se odlučuje o utvrđivanju prijavljenih tražbina. U tom će se parničnom postupku utvrditi, osim pitanja postojanja tražbine, i jesu li povjerenici/agenti izdanja bili ovlašteni prijaviti tražbine u ime imatelja obveznica (kojih inače ima nekoliko tisuća)”, navode iz Agrokora.

Slična je, smatraju u Agrokoru, i situacija u slučaju žalbi koje se odnose na uzlazna sredstva osiguranja odnosno jamstva, jer su u tijeku (još uvijek u prvom stupnju) parnični postupci u kojima se raspravlja i odlučuje o pitanju valjanosti jamstava/sudužništava.

“Valjanost jamstava/sudužništava ne može se napadati žalbom protiv rješenja o potvrdi nagodbe, već isključivo u spomenutom parničnom postupku. Ako se u parnici pravomoćno utvrdi da jamstva nisu valjana, postupit će se identično onome što vrijedi za svaku drugu osporenu tražbinu”, navodi se u podnesku, uz citiranje za to primjerenih odredbi nagodbe.

Osvrćući se na žalbe kojim se napada koncept prioriteta namirenja (eng. entity priority concept – EPC), iz Agrokora poručuju da taj koncept “omogućava i osigurava oživotvorenje temeljnog načela na kojem počiva Zakon – da se nagodba uređuje u skladu s modelom procesne konsolidacije, kao jedinstveni postupak koji se provodi nad Agrokorom i njegovim ovisnim i povezanim društvima, uz potpuno ostvarenje temeljnog pravila o posebnoj pravnoj osobnosti svih društava nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave”.

Očitujući se na žalbu Adris grupe koja tvrdi da je ugovor o najstarijem zajmu do 1,06 milijardi eura od 8. lipnja 2017. godine (roll-up) ništetan i štetan za Agrokor i ostale vjerovnike, u podnesku se uz ostalo navodi da je izvanredni povjerenik preuzeo novo zaduženje radi smanjenja sistemskog rizika, nastavak poslovanja, očuvanje imovine i podmirenje tražbine iz operativnog poslovanja, a preuzeto je uz suglasnost Privremenog vjerovničkog vijeća.

Agrokor odbacuje i prigovore u vezi suglasnosti glavnih skupština za prijenos imovine, kao i za prijenos koncesija. Za prijenos koncesije, prava zakupa i sličnih prava neće biti potrebno ishoditi prethodnu suglasnost davatelja koncesije ili poljoprivrednog zemljišta u zakup, a prijenos će moći biti obavljen isključivo do isteka roka na koji su prvobitni ugovori bili sklopljeni i uz iste uvjete, navodi se uz ostalo u podnesku.

O navodima sadržanim u žalbi Ivice Todorića Agrokor ukazuje da Todorić, sukladno odredbama Zakona, nije uopće vjerovnik. “Ovdje je žalitelj tek podnositelj zahtjeva za osiguranje koji će (možda) subrogacijom postati vjerovnikom iz članka 29. stavak 1. Zakona tek onda i ako umjesto dužnika ispuni obvezu prema vjerovniku čija je tražbina utvrđena, a za ispunjenje koje je jamčio. Kao takav, žalitelj nije sudjelovao u nagodbi, neće o njoj glasovati niti će imati ostala prava vjerovnika propisana Zakonom, uključujući ono na podnošenje žalbe, sve do ispunjenja gore spomenutog uvjeta. Kako taj uvjet još uvijek nije ispunjen, dužnik drži da ovaj žalitelj ne bi imao valjanu procesnu legitimaciju sve da su mu žalbeni navodi i osnovani”, kaže se između ostalog u podnesku Agrokora.

Komentiraj