‘IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI’ – OBJAVLJENI STRIPOVI MIRKA ILIĆA

Strip koji ima vrijednost postoji i danas i ima svoju publiku. Jedino su se komercijalni stripovi pretvorili u scenarije za loše filmove“, rekao je prošle godine u razgovoru za Nacional poznati dizajner Mirko Ilić (rođen 1956.). Njegovi stripovi nikada nisu bili komercijalni, a nedavno ih je u crno-bijelom albumu ‘’Iz povijesti ljudske gluposti’’, nakon 40 godina od objavljivanja njegova prvog stripa, tiskao mali i nekomercijalni izdavač Ogranak Matice Hrvatske Bizovac. Urednik Vjekoslav Đaniš i kolekcionar Stjepan Micak u tvrdom uvezu, na 88 stranica, prvi put na jednom mjestu sakupili su Ilićeve stripove nastale od 1976. do 1980. godine. Ilić je bio pripadnik stripovske skupine Novi kvadrat koju su činili i Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Radovan Devlić, Joško Marušić, Ivan Puljak, Nikola Konstantinović, Krešimir Skozret, Ninoslav Kunc i drugi, a bili su poznati po svojim radovim u tjedniku Polet krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina.

U albumu ‘’Iz povijesti ljudske gluposti’’ nalaze se svi samostalni stripovi koje je Ilić nacrtao, a prvi put objavljeni su i neki nedovršeni radovi: izdanje ima 51 stranicu stripova, od najranijih radova do njegova posljednjeg završenog stripa ‘’Survival’’ te sedam stranica nedovršenih stripova. Drugi dio albuma su fotografije i ilustracije te tekstovi Stjepana Micaka, Pere Kvesića i Slavenke Drakulić, a osobito su zanimljiva dva polemička teksta ‘’Rock strip mućkalica’’ Darka Glavana i Iilićev ‘’Psi laju – karavana prolazi’’. Glavan je u Poletu 1979. godine napisao da pripadnike Novog kvadrata ‘’njihova ortodoksnost često odvodi u ezoteričnost i hermetizam’’ i da su ‘’interesantniji kao ilustratori i crtači nego kao strip-autori’’. Ilić je Glavanu odgovorio u istoj novini da mu je logika teksta bila ‘’ako nema stripa, što će nam antistrip’’.

U ovom albumu objavljen je i tekst novinara Vjesnika Veselka Tenžere, u kojem je on pohvalio grupu Novi kvadrat, a Ilić je kasnije rekao da mu je taj članak pomogao da postane poznat u široj javnosti. Ilić je vrlo brzo prestao crtati stripove i započeo raditi ilustracije. Sredinom 80-ih otišao je u Ameriku, a tvrdi da su mu ilustracije za naslovnice tjednika Danas otvorile put za karijeru u toj zemlji. Kazao je da je otišao u Ameriku jer je imao jednu osobinu koju umjetnici rijetko imaju – bio je ambiciozan. U Americi je Ilić stekao zavidnu karijeru ilustratora i grafičkog dizajnera, ali tvrdi da je jedino stripove potpisivao rukom i nijedne druge radove jer nikad nije htio da ga se naziva umjetnikom.

Stripove objavljene u albumu ‘’Iz povijesti ljudske gluposti’’ zbog njihova grafizma i sažetih lucidnih ideja, mnogi su povezivali s radovima zagrebačkih avangardnih umjetnika poput Željka Jermana, Mladena Stilinovića, Vlade Marteka i Borisa Bućana. Objavljeni na jednom mjestu, u vrijeme dok je njihov autor bio mladi panker, oni pokazuju da je Ilić vrlo često mijenjao svoj stil, kao da je te stripove crtalo desetak stripaša. Iako ih je nacrtao vrlo malo, svojom energijom i prodornošću najzaslužnjji je za nastanak Novog kvadrata.

Komentiraj