Festival 32. Gavelline večeri ugostio je u petak Slovensko narodno gledališče Maribor s predstavom “Medeja” redatelja Olivera Frljića, čija je suvremena inačica klasičnoga Euripidova djela publiku oduševila snagom glumačke interpretacije klasične heroine čiji se dramatični obračun s vlastitom bespomoćnošću u grotesknoj transformaciji pretvara u dijabolično razračunavanje s ljudskošću.

Prvi put uprizorena 431. godine prije naše ere i temeljena na grčkome mitu o Jazonu i trovačici Medeji, Euripidova tragedija snažna je i nemilosrdna analiza braka, ljubomore, izdaje i umorstva.

Jedno od najpoznatijih djela velikoga grčkog dramatičara u kojemu se bavi psihološkom analizom ostavljene žene čija se prvotna istinska ljubav pretvara u osvetničko ludilo, Frljićeva je Medeja u produkciji SNG-a Maribor i dramaturškoj obradi koju potpisuje Goran Injac ponajprije studija ljudskosti – psihoze, ljudskoga ludila, proizašle iz radikalizacije položaja žene jer, kao što sama Medeja kaže: “Od svih bića koja osjećaju, žena je najbjednija od svih”.

U predstavi satkanoj od izrazito emotivnih monologa i dijaloga koji se polako upliću u jednu grotesknu parodiju gotovo lynchovske atmosfere, ona se opire zadanim okvirima svoje društvene uloge kroz ubilački pohod koji završava u nekoj vrsti simbolične postapokaliptične pustoši, i vanjske i unutarnje.

U priči, Medeja je čarobnica koja spasi život argonautu Jazonu i pomogne mu ukrasti zlatno runo od njezina oca. Pobjegne s njim, postane njegova žena i rodi mu dva sina. Utočište pronađu u Korintu, gdje Jazon dobije priliku oženiti Glauku, kćer korintskoga kralja Kreonta. Očajna zbog gubitka muža i prevare, Medeja proklinje kraljevu obitelj i smišlja najbrutalniji osvetnički plan: uništit će svaku mogućnost nastavljanja Jazonova roda, otrovati njegovu izabranicu i ubiti vlastite voljene sinove.

Antički kor likova u toj se predstavi pretvara u četu zombija, dok Medeja napušta okvire klasične junakinje, uskače u hlače, koje simbolično nosi ispod vjenčane haljine, i pretvara se u neku vrstu dijabolične osvetnice u igri života i smrti u kojoj joj činjenica da više nema što izgubiti daje apsolutnu moć.

U predstavi koju je kritika ocijenila kao možda najradikalniju od svih Frljićevih predstava, Medeju glumi Nataša Matjašec Rošker, koja prolazi nevjerojatne glumačke transformacije od nježne ljubavnice do poludjele osvetnice, što je prepoznala i zagrebačka publika, koja je glumicu ispratila s ovacijama.

Glumački tim još čine Branko Jordan (Jazon), Peter Boštjančič (Kreont), Davor Herga (Egej), Maša Žilavec (Dadilja), Ivica Knez (Odgajatelj), Matija Stipanič (Sel), Mojca Simonič i Viktor Meglič (Medejina djeca).

Izuzetno važna za predstavu je glazba, koja dodaje scenografskom dojmu spektakla, gdje se vizualno natječe s izgovorenim vodeći raspoloženje od ležernog do prenapregnutog i natrag, sve do krvavog kraja koji ne donosi zadovoljštinu, ali Medeji pruža dostojanstvo u porazu.

Nakon izvedbe publika je dobila priliku, u razgovoru s umjetnicima koji je u atriju kazališta moderirala teatrologinja Mira Muhoberac a vodio glumac Gavelle Siniša Ružić, saznati iz prve ruke ponešto o procesu nastanka predstave.

“Medeja” je posljednja predstava u konkurenciji 32. Gavellinih večeri, na kojima je od 11. listopada prikazano ukupno deset predstava koje se natječu za festivalske nagrade. O ovogodišnjim nagradama – glumačkih, redateljske, te za najbolju predstavu festivala – odlučuje žiri u sastavu Ivana Buljan Legati, Sebastijan Horvat i Damir Karakaš.

Dobitnici će biti proglašeni u subotu 21. listopada, nakon čega slijedi izvedba izvan konkurencije, gostovanje Kazališta Virovitica s predstavom “2:14h” Davida Paqueta u režiji Robeta Raponje.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.