Na kraju trećeg tromjesečja prošle godine hrvatski javni dug iznosio je 291,6 milijardi kuna, porastavši i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, te je udio tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio 81 posto, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Na kraju lanjskog rujna javni je dug bio 3,6 milijardi kuna ili 1,3 posto veći u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,5 milijardi kuna ili 0,9 posto, navode u četvrtak analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Pojašnjavaju da je blagi rast javnog duga na mjesečnoj razini rezultat povećanja obje komponente, pri čemu je unutarnja komponenta duga, uz rast za 662 milijuna kuna, krajem rujna dosegnula 186,4 milijarde kuna.

Inozemna komponenta javnog duga porasla je istodobno za gotovo 3 milijarde kuna, na 105,2 milijarde.

Na godišnjoj je razini, pak, unutarnja komponenta javnog duga na kraju rujna bila veća za 7,1 milijardu kuna ili 4 posto, dok je vanjska smanjena za 4,6 milijardi kuna.

“Iako je država u posljednjem lanjskom tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, stanje jav­nog duga samo na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, budući da se radi o refinanciranju starih dugova”, navode analitičari RBA.

Smatraju da će nova izdanja poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata.

“Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017., očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i ispod razina od 80 posto BDP-a”, zaključuje se u analizi RBA.

Komentiraj