Nesmanjena bol žrtava, poricanje odgovornih, prigodne izjave političara i ograničenja zbog pandemija korona virusa obilježit će ovogodišnju 25. obljetnicu genocida u Srebrenici, koji je započeo 11. srpnja 1995. nakon što je Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom Ratka Mladića zauzela zaštićenu zonu UN-a Srebrenicu i Žepu. U nekoliko dana koji su uslijedili, na širem području Srebrenice srpske su snage ubile više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca, počinivši time najveći ratni zločin poslije Drugog svjetskog rata u Europi.

Za taj je masakr do danas pred Haškim sudom i sudovima u regiji 47 krivaca osuđeno na više od sedamsto godina zatvora, uključujući i doživotne kazne za predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića te zapovjednika Vojske RS Ratka Mladića i njegove najbliže suradnike Zdravka Tolimira i Ljubišu Bearu.

Obilježavanje četvrt stoljeća srebreničkog genocida počelo je jučer navečer u Puli, otvorenjem multimedijalne izložbe “Srebenica: Genocid u osam činova” u prostoru SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu. Otvorenjem te izložbe počela je kampanja organizacija civilnog društva protiv negiranja ratnih zločina devedesetih, koju su pokrenuli SENSE -Centar za tranzicijsku pravdu u suradnji s Documentom – centrom za suočavanjem s prošlošću i još petnaest nevladinih organizacija iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova.

Kampanju i izložbu otvorili su videoporukama predsjednik Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene sudove sudac Carmel Agius i glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz, koji su, među ostalim, naglasili važnost djelovanja organizacija civilnog društva u pamćenju istine o zločinima u bivšoj Jugoslaviji. „U pitanju su inicijative koje približavaju pravo istinskoj pravdi u svijesti članova vlastitih zajednica i doprinose konstruktivnom dijalogu i boljem razumijevanju zajedničke povijesti prostora bivše Jugoslavije”, poručio je Agius.

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz podsjetio je kako se ove godine obilježava 25 godina mnogih važnih događaja iz rata u bivšoj Jugoslaviji, ali i naglasio kako će, “nažalost, te obljetnice biti obilježene i negiranjem zločina i glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca”. “Čak ni poslije 25 godina, mnogi politički lideri u bivšoj Jugoslaviji još nisu dosegli razinu uzajamnog razumijevanja da zajedno obilježe ove događaje, što rad organizacija civilnog društva na promoviranju pravde, edukacije, prihvaćanja prošlosti i pomirenju čini još važnijim”, zaključio je Brammertz.

Danas je iz okolice Tuzle prema Srebrenici krenuo tradicionalni “Marš mira”, četrdesetak kilometara kroz šume, obrnutim putem od onoga kojim su se u srpnju 1995. ljudi iz Srebrenice nastojali domoći slobodnog teritorija, bivajući pritom žrtvama potjere srpskih snaga. Na tom je putu ubijeno nekoliko tisuća ljudi, ali su se neki ipak uspjeli probiti do prvih položaja Armije BiH u Nezuku iznad Kalesije kod Tuzle.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu marša.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Memorijalnom centru Potočari 11. srpnja. Ove godine, umjesto tisuća članova obitelji žrtava, političara i gostiju, u Potočarima će biti samo članovi obitelji devet ubijenih čiji će posmrtni ostaci biti pokopani, uz vjerski obred koji će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva koja će biti pokopana je Salko Ibišević, ubijen s 23 godine, a najstarija Hasan Pezić, usmrćen sa sedamdeset. Posmrtni ostaci Salka Ibriševića pronađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine, a djelomični pomsrtni ostaci Hasana Pezića u jednoj drugoj grobnici dvije godine ranije.

Na memorijalnom groblju u Potočarima dosad su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih.

25. obljetnica genocida  u Srebrenici bit će obilježena nizom prigodnih manifestacija u BiH i inozemstvu.