Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet priopćio je u ponedjeljak da su dva velika kita (Balaenoptera physalus) opažena zapadno od Lošinja, pri čemu su njegovi istraživači proveli s kitovima nešto više od dva sata.

Kitove su opazili oko tri nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja, te su utvrdili da se radi o dvije odrasle jedinke čija je veličina procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi izgledaju u dobroj formi.

Tijekom gotovo dva sata promatranja životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.

Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu, navodi se u priopćenju.

Veliki kit druga je po veličini životinja na Zemlji. Oceanski primjerci mogu biti dugi i do 27 metara, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom oko 20 do 23 metra.

Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela, te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina.

Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija, uglavnom zbog ljudske aktivnosti. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a njihov broj opada.

Sudari s velikim plovilima su jedan od glavnih uzroka smrtnosti velikih kitova u Sredozemlju, a jedna od jedinki koje su promatrane pored Lošinja na tijelu ima ožiljke koji upućuju na sudar s većim plovilom, navodi Institut Plavi svijet.

Iako Jadransko more nije područje u kojem se ta vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.

Kitovi su u Hrvatskoj zakonom zaštićeni, a iz Instituta Plavi svijet poručuju da su kitovi miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da im se ne približavaju, ne uznemiravaju ih i ne proganjaju.

S obzirom da su veliki kitovi ugrožena vrsta, Institut poziva građane da dojave svoja opažanja i, ako mogu, pošalju njihove fotografije i video snimke jer će tako pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje života kitova u Jadranskom moru.

Komentiraj

FOTO:epa
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.