11. RUJNA – GODINU DANA POSLIJE: Šest verzija novog WTC-a posvađalo New York

Objavljeno u Nacionalu br. 356, 2002-09-11

Napad će grad stajati 95 milijardi dolara pa se vlast trudi smoći profit unatoč željama Newyorčana

Godinu dana nakon terorističkog napada na New York i Washington i rušenja dvaju nebodera WTC-a njihove su ruševine uklonjene, ali još nitko ne zna što će ih zamijeniti. Štoviše, o tome je buknula velika svađa. Osim ideje o identičnim replikama nebodera, pojavile su se još dvije. Jedni su tvrdili da na tom mjestu valja sagraditi još više zgrade, koje će pokazati da je 30 godina nakon izgradnje WTC-a New York još napredniji i bogatiji. Nova dva nebodera WTC-a trebala bi imati više od 200 katova. Drugi pak misle da se na mjestu gdje su stajali neboderi mora sagraditi memorijalni park, jer je tu poginulo 2800 ljudi. Jedan od najvećih newyorških trgovaca nekretninama Larry Silverstein koji je samo sedam tjedana prije terorističkog napada nakon dvogodišnjih pregovora za 3,2 milijarde dolara zakupio oba nebodera, još je uvijek njihov zakupnik s velikim pravima i obavezama.

Godinu dana nakon napada na SAD u New Yorku se vodi žestoka rasprava oko prostora nekadašnjeg World Trade Centra: šest projekata obnove pristiglih na natječaj izazivaju žestoke kritike onih koji smatraju da memorijalni park ne smije biti žrtvovan novim zgradama, dok gradska vlast upozorava kako je izgradnja nužna da bi se New York, koji je napadom oštećen za gotovo 100 milijardi dolara, ekonomski obnovio Silverstein se prije 71 godine rodio u siromašnoj židovskoj obitelji u Bronxu i uz slavnog Donalda Trumpa postao je najvećim vlasnikom i zakupnikom nekretnina u New Yorku. Počeo je zakupljivati i iznajmljivati trošne stambene zgrade u siromašnijim četvrtima New Yorka. Postao je vlasnikom poznatog diskokluba. Tek se u posljednja dva desetljeća upustio u veće poslove na Manhattanu, pa je potkraj 80-ih tik uz nebodere WTC-a podignuo i iznajmio veliku zgradu, koja je također srušena 11. rujna. Tada se zainteresirao i za preuzimanje nebodera WTC-a. Čim mu se za to pružila prilika, odlučio ih je unajmiti, kako bi proširio poslovni prostor za iznajmljivanje u dinamičnom južnom Manhattanu.

Neboderi su zaista bili motor privrednih aktivnosti u Donjem Manhattanu, gdje je financijsko središte grada uz newyoršku burzu Wall Street. te. Poticaj za njihovu gradnju dala su braća Nelson i David Rockefeller. Početkom 60-ih stariji brat Nelson bio je guverner savezne države New York, a mlađi David direktor tada najmoćnije američke banke Chase Manhattan. Braća Rockefeller željela su revitalizirati južni Manhattan, koji je ekonomski zaostajao za dinamičnijim dijelovima najvažnije newyorške četvrti. Zaključili su da pokraj Wall Streeta treba sagraditi svjetski trgovinski centar.

Odlučeno je da se novi centar gradi nedaleko od Wall Streeta, blizu rijeke Hudson, na prostoru Radio Row, u dotadašnjoj četvrti malih ulica i niskih kuća, koja je s vremenom postala mjestom trgovina radioopreme. Zemljište je bilo u vlasništvu Lučke uprave New Yorka i susjedne savezne države New Jersey. Osnovana je Udruga za razvoj Donjeg Manhattana koja je preuzela tehničke poslove u provedbi plana. Raspisan je natječaj za izgradnju Svjetskog trgovačkog centra, a na kraju 1966. izabran je smion projekt arhitekta Minoruu Yamasakija, s dva nebodera sa 110 katova.

Zatvoreno je šest tamošnjih ulica, srušeno 164 kuća, iskopano 1,2 milijuna kubičnih metara zemlje, koja je potom iskorištena za dodatni teren na drugog lokaciji uz obalu Hudsona. U izgradnji je sudjelovalo ukupno 10.000 ljudi, od kojih je 60 na gradilištu izgubilo život. U dva nebodera ugrađeno je 200.000 tona čelika, 425.000 kubičnih metara betona, 43.600 prozora, 18.000 kilometara električnih vodova, 97 liftova za osobe i šest za teret.

Prvi je neboder završen u prosincu 1970. i bio je tada najviša zgrada na svijetu, a drugi je dovršen u siječnju 1972. Neboderi WTC-a bili su najviše zgrade na svijetu samo do travnja 1973., kad je u Chicagu dovršen neboder Sears. U trenutku rušenja 11. rujna 2001. ta dva nebodera bili su peta i šesta najviša zgrada na svijetu. Uz ta dva nebodera sagrađene su i četiri prostrane, ali niže poslovne zgrade, te hotel, a i trg između tih zgrada ispod kojeg se nalazila velika robna kuća. Ispod nebodera bilo je šest katova podruma s velikom garažom, dvije postaje podzemne željeznice te postaja prigradskog vlaka za New Jerseyju.

Iako su dva nebodera nosila ime WTC, nisu se pretvorili u svjetski trgovinski centar nego su bili običan poslovni prostor za iznajmljivanje, posebno zanimljiv tvrtkama koje trebaju velike uredske prostorije. Gotovo sav prostor u oba nebodera je iznajmljen, tako da su oni postali radno mjesto za oko 50.000 ljudi, s tim da je u njih svakog dana ulazilo još oko 200.000 osoba. Odonud je neko vrijeme emitirala i televizijska mreža CNN. U travnju 1993. neboderi su prvi put bili cilj terorističkog napada: snažna autobomba eksplodirala je u podzemnom parkiralištu, a u požaru i dimu šest je osoba poginulo, a tisuću ozlijeđeno. Tada su neboderi bili zatvoreni mjesec dana.

Lučka uprava New Yorka i savezna država New Jersey zajednički su upravljale zgradama, ali su sredinom 90-ih počele tražiti zakupca pa je raspisan natječaj. Bilo je procijenjeno da je riječ o poslu vrijednom 8 milijardi dolara. Najzainteresiraniji je bio Silverstein, koji je postao vrlo utjecajan u New Yorku pa je iskoristio i političke veze te nakon mnogo natezanja u srpnju 2001. sklopio ugovor po kojem je WTC iznajmio na 99 godina, plativši za to jedva 3,2 milijarde dolara.

Sedam tjedana potom, čak prije nego što se Silverstein osobno uselio u svoj ured na 99. katu južnog nebodera, uslijedio je teroristički napad. Ugovor je bio potpisan pa je morao isplaćivati dogovorene rate. No Silverstein je imao i obvezu prema onima koji su imali stare ugovore po kojima su iznajmili prostor u ta dva nebodera. U takvoj situaciji Silversteinu je preostao da sve što prije vrati u prijašnje stanje, to jest da na mjestu nebodera WTC-a ponovno izgradi sličan poslovni prostor. Početak izgradnje trebao bi se financirati iz osigurnine za dva uništena nebodera, a na to bi se nadovezalo bankarsko financiranje.

Zato je Silverstein već 15. rujna, samo četiri dana nakon terorističkog napada, izjavio za Wall Street Journal da bi bila “tragedija nad tragedijama” kada se ne bi ponovno izgradile zgrade koje su stajale u tom dijelu New Yorka. No, napomenuo je, svi planovi za ponovnu izgradnju zgrada pričekat će dok se potpuno ne završi raščišćavanje ruševina i dok ne prođe razdoblje žalovanja za poginulima, koje će sigurno dugo potrajati. Zgrade će se vjerojatno razlikovati od dosadašnjih i iz arhitektonskih i iz sigurnosnih razloga.

Njegove su riječi osudili članovi obitelji žrtava napada, smatrajući nedoličnim i sramotnim da Silverstein četiri dana nakon atentata već razmišlja o svojem novcu i još većem profitu, a ne misli na žrtve, čak ni na četiri vlastita poginula zaposlenika. Obitelji žrtava objavile su da će se najoštrije suprotstaviti tomu da se na grobovima njihovih najmilijih opet gradi poslovna zgrada i zgrće novac. U prvi trenutak i gradska vlast izrazila je razumijevanje za stavove obitelji žrtava, ali je sljedećih mjeseci počela mijenjati stav iz financijskih razloga.

Rušenje nebodera WTC-a bilo je strašan financijski udarac za New York, u najneugodnije vrijeme, kad je grad – nakon iznimnog ekonomskog rasta 90-ih –i prije terorističkog napada počeo osjećati prve znakove ekonomske stagnacije. Teroristički će napad grad dugoročno koštati, po nekim procjenama čak 95 milijardi dolara. Prema procjenama gradskih financijskih službi neposredna građevinska vrijednost uništenih nebodera i okolnih zgrada iznosi 21,8 milijardi dolara. U napadu je poginulo 2800 osoba, mahom su stradali dobro plaćeni financijski stručnjaci, jer su se financijske tvrtke uglavnom i nalazile u neboderima, s prosječnom plaćom od 130.000 dolara godišnje, što znači da bi njihova ukupna primanja tijekom radno sposobnog vijeka pridonijela privredi New Yorka s 8,7 milijardi dolara.

U uništenju nebodera teško su stradale i brojne tvrtke, neke su prestale raditi, druge su imale velikih teškoća da nastave djelatnost, pa su zbog toga smanjeni porezi prihodi gradske uprave New Yorka, a izgubljeno je i mnogo radnih mjesta. Danas u New Yorku ima 80.000 manje zaposlenih nego prije godinu dana, a nezaposlenost je porasla sa 5,8 na 7,7 posto, što je mnogo više od američkog prosjeka. Mnoge su se tvrtke preselile u susjedni New Jersey, gdje plaćaju porez. Američka vlada obećala je pomoć New Yorku od 21,4 milijarde dolara, ali je dosad stiglo samo 2,7 milijardi, što ne može potaknuti privredu, posebno ne u trenucima kad je ona zbog velikih problema na Wall Streetu u krizi. Zato je novi newyorški gradonačelnik Michael Bloomberg, koji je ove godine jedva zatvorio budžet hitnim bankarskim kreditima, stao na stranu onih koji smatraju da pri odlučivanju o budućnosti WTC-a treba biti realan, a ne sentimentalan.

New Yorku treba ponovno onakav centar kakav je bio WTC kako bi se obnovila gradska privredna aktivnost, posebno Donjeg Manhattana. Ekonomska obnova mora biti prioritet, pri čemu se neće zaobići ni sentimentalna dimenzija. U proljeće ove godine obznanjeno je da je Udruga za razvoj Donjeg Manhattana, koja je opet preuzela ulogu koordinatora pripreme projekta obnove prostora nekadašnjeg WTC-a, odlučila da se njegova budućnost riješi kompromisom.

Raspisala je natječaj za projekt na prostorima nekadašnjeg WTC-a, uz dva uvjeta. Prvi je uvjet projektantima, investitorima i arhitektima bio da se na mjestu gdje su stajali neboderi WTC-a i okolne srušene zgrade sagrade nove zgrade, koje će potpuno nadomjestiti sav komercijalni prostor koji je postojao u WTC-u, dakle 1,1 milijun četvornih metara uredskog prostora, 60.000 četvornih metara dućanskog prostora i isto toliki hotelski prostor, srušen 11. rujna. No arhitekti su trebali zadovoljiti još jedan uvjet, da se na mjestu gdje su nekoć stajali u terorističkom napadu srušeni neboderi WTC-a nalazi i veliki memorijal 3000 žrtava terorističkog napada. Projektantima je dan relativno kratak rok. Oni su ih morali predstaviti već u srpnju.

Sredinom srpnja predstavljeno je šest projekata, koji su došli na natječaj, a svi su oni ogorčili građane New Yorka. Svih šest projekata pokušao je pomiriti dva zahtjeva, da nadomjeste sav poslovni prostor, ali da istodobno budu i memorijal žrtvama, i to tako da su u središtu prostora predvidjeli prostran memorijalni park, šetalište ili spomenički kompleks, a oko toga niz visokih zgrada, od kojih ni jedna ni u jednom projektu nije dosezala visinu srušenih nebodera.

U subotu, 21. srpnja, održan je u jednoj velikoj newyorškoj dvorani i skup građana pod naslovom “Osluškivanje grada”, na koji je pozvano 5000 ljudi iz najrazličitijih dijelova New Yorka da kažu svoje mišljenje o projektima. Tu je bilo i mnogo članova obitelji poginulih. Reakcije na predložene projekte mahom su bile vrlo negativne, a oni koji su organizirali cijeli natječaj našli su se na žestokom udaru kritika. Kritike su bile tako oštre da je smjesta objavljeno da će se natječaj vjerojatno produljiti. Bilo je predviđeno da će se nakon javne rasprave u stručnim krugovima broj predloženih projekata do kraja rujna smanjiti na tri najbolja prijedloga, a da će se najbolji projekt, u čiju će se gradnju ući, nakon mogućih dorada izabrati u prosincu. Sada je Udruga za razvoj Donjeg Manhattana objavila da će se sve to možda i produljiti, jer će projektantima biti dani dodatni uvjeti da više pozornosti posvete memorijalnom, a manje poslovnom dijelu.

Silverstein je optužen da je glavni zagovornik izvlačenja profita iz novostvorene prilike da se na mjestu nekadašnjeg WTC-a gradi nešto novo. Nastao je skandal zbog njegova zahtjeva osiguravajućim društvima. Neboderi su bili osigurani na 3,6 milijardi dolara i za slučaj terorističkog napada, a osiguravajuća društva, koja predvodi jedna švicarska tvrtka, spremna su poštovati taj ugovor. No Silverstein tvrdi da to nije bio jedan teroristički napad, jer se nije zabio samo jedan avion, nego da je riječ o dvama terorističkim napadima pa da on zato ima pravo na dvostruku odštetu, od 7,2 milijarde dolara. Obratio se i sudu tražeći taj novac, što osiguravajuća društva odbijaju, jer tvrde da je riječ o apsurdnom zahtjevu što dokazuju običnom analogijom s apsolutnom štetom na automobilu. Po toj logici vlasnik automobila, koji je potpuno uništen u prometnoj nesreći, dobio bi dvostruku odštetu za svoj automobil ako su na njega naletjela dva automobila, a čak 17 puta veću odštetu, ako je njegov automobil stradao u lančanom sudaru 17 automobila. Silversteinom su mnogi nezadovoljni pa se nagađa da će ga gradska uprava isključiti iz posla, da će vlasnicima zemljišta, Lučkoj upravi New Yorka i saveznoj državi New Jersey, dati zamjensko zemljište kod aerodroma La Guardia, preuzeti vlasništvo nad zemljištem WTC-a, isplatiti Silversteina i sama se upusti u projekt bez lakomog Silversteina.

No iz gradske uprave New Yorka ponovno upozoravaju da je sasvim nerealno željeti samo memorijalni centar. S tim se slaže i The New York Times, koji inače podržava liberalne ideje i često kritizira nehumanost vlasti New Yorka. List je nedavno objavio dug komentar “Ni u ovom slučaju profit nije prljava riječ” u kojem se založio da se i u slučaju WTC-a u prvom redu misli na profit, jer je to za grad najkorisnije.

List tvrdi kako treba realno prihvatiti činjenicu da je cijeli New York i sagrađen na konceptu profita i lakomosti. Taj je naoko negativni koncept ipak pretvorio New York u svjetsku prijestolnicu i grad velikih kulturnih i ljudskih vrijednosti, iako je sve to često postizano potezima koji su svojedobno često zgražavali građane New Yorka. Grad je uvijek bio nemilosrdan kad je nešto trebalo ukloniti kako bi se sagradilo novo, samo zato što će to donositi veći profit. Sve je stoga uklanjano kako bi se podizale veće zgrade, bolje iskorištavalo zemljište, mijenjao komercijalni duh neke četvrti. Ništa pritom nije ostalo pošteđeno, ni stare zgrade, koje bi danas imale povijesnu vrijednost, pa ni groblja, kojih je na Manhattanu bilo mnogo. Sva su groblja uklonjena, mrtvaci preseljeni, zemljišta preorana da bi se grad komercijalno širio. To će biti sudbina i najvećeg stratišta u povijesti New Yorka, mjesta gdje su svojedobno stajali neboderi WTC-a. Već je velika žrtva od gradskih vlasti da su spremne i mali dio tog komercijalno vrijednog prostora ipak odvojiti za memorijalni park. Više od toga ne bi trebalo očekivati”, tvrdi New York Times.

Komentiraj

Source:Maroje Mihovilović