Zemlje članice Europske unije priznale su u četvrtak da moraju brže djelovati kako bi na terenu konkretizirale odluke donesene zadnjih mjeseci u vezi s migracijskom krizom, među kojima su dogovor s Turskom, raspodjela migranata i zaštita granica.

Budući da se migracijski val prema Europi ne zaustavlja, “provedba odluka nije dovoljna i mora se ubrzati”, navodi se u nacrtu zaključaka s europskog summita koji se do petka održava u Bruxellesu i u koji je AFP imao uvid.

Čelnici EU-a koji su zadnjih mjeseci donijeli veći broj odluka, u četvrtak su razgovarali o izvješću o njihovoj neuspješnoj primjeni.

Dogovor koji je krajem studenoga postignut s Turskom kako bi potonja zaustavila migrantski val prema EU-u još ne daje očekivani učinak, ističe se u dokumentu koji je izradilo luksemburško predsjedništvo Vijeća EU-a.

“U prosincu je broj registriranih dolazaka morem iz Turske u Grčku u prosjeku bio oko 4000 ljudi na dan. To je manji pad ako se usporedi s visokim brojkama iz studenog (5000 do 6000 na dan)”, ističe se u dokumentu.

“No taj se pad može pripisati i drugim čimbenicima”, dodaje se. Usporavanju priljeva zacijelo je pridonijela i zima, s opasnijim uvjetima plovidbe Sredozemnim morem.

  • Okupljeni pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel prije summita 28 zemalja EU-a, deset zemalja članica je u četvrtak razgovaralo o planovima za “preseljenje” izbjeglica iz Turske u zemlje EU-a.

“No to će biti moguće samo ako se priljev počne približavati ništici”, upozorio je nakon tog minisummita nizozemski premijer Mark Rutte koji je predložio da se 2016. organizira summit EU-a i Turske u vezi s tim pitanjem.

Zemlje “dobre volje” nisu na tom skupu preuzele nikakve obveze i nisu donesene nikakve brojčane procjene. Austrijski kancelar Werner Faymann je ovog tjedna u novinama rekao da treba “preseliti od 40.000 do 50.000 ljudi”.

Od 160.000 tražitelja azila koliko su se europske zemlje dogovorile da će raspodijeliti unutar EU-a, “tek 184 osobe su preseljene” sa 16. prosincem, navodi se u luksemburškom izvješću.

Istodobno se kasni s osnivanjem “sabirnih centara” u Grčkoj i u Italiji, koji će biti polazišta za “preseljenja”. Tek “dva od 11 predviđenih sabirnih centara trenutačno su operativna”, ističe se u izvješću.

U četvrtak su sve europske zemlje bile jedinstvene upozoravajući da se vanjske granice Unije, koje je po podatcima Komisije od početka godine ilegalno prešlo gotovo milijun i pol ljudi, mora bolje štititi.

Poljska i još neke zemlje nisu sklone prijedlogu da europske pogranične snage mogu intervenirati na granici neke zemlje članice i protiv njezine volje, ocijenivši da bi to bilo isto što i “poslati okupacijsku vojsku” i da bi to bilo “nezamislivo”, rekla je jedna od njih.

Taj prijedlog se mora “što prije proučiti”, kratko je zaključilo Europsko vijeće.

Komentiraj

FOTO:EPA/YANNIS KOLESIDIS
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.