Božić u Sloveniji i ove je godine prošao bez snijega, osmu godinu za redom, a meteorolozi su izračunali da je mogućnost “bijelog Božića” zbog fenomena ‘zelenih zima’ izazvanog klimatskim promjenama samo 50 posto iako je riječ o zemlji s jakim alpskim utjecajima, smještenoj južno od Karavanki i Julijskih alpa.

Zadnji je Božić sa snijegom u većem dijelu Slovenije bio 2008., a posljednje četiri godine u većem dijelu zemlje nitko mu se nije ni nadao jer su dnevne temperature u većem dijelu zemlje bile oko 10 stupnjeva Celzija.
Prateći podatke o snježnim padalinama u zadnjih 70 godina meteorolozi su izračunali da je vjerojatnost da snijeg padne za Božić ili neposredno prije Božića samo 50 posto, u prosjeku za cijelu zemlju.
Veća je u krajevima na nadmorskoj visini iznad 500 metara, a najveća u alpskim dolinama, te u području Julijskih Alpa.
Tamo je 1950. zabilježen i snježni rekord, kad je kod mjesta Radeče za Božič bilo 160  centimetara snijega, što je danas gotovo nevjerojatno, a onda je bilo skoro normalno da zimi padne više od pola metra bijelog.
Statistička mogućnost da snijeg padne pred Božić i Novu godinu najveća je u Kranjskoj Gori  i iznosi čak 90 posto, ali su oni koji su se možda  na to kladili ove godine su izgubili jer snijega nije bilo!
Zadnji je put u Kranjskoj Gori snijeg pao prije  mjesec dana, ali se otopio, pa za posao strahuju i turistički djelatnosti iz tog skijališta jer im skijaši otkazuju rezervacije i za početak iduće godine.
Mogućnost božićnog snijega po statističkim je podatcima najmanja na slovenskoj obali, pa su zadnji takav događaj  u Piranu i Portorožu imali davne 1948. kad su ti krajevi još bili u okviru Slobodnog teritorija Trsta (STT), političkog provizorija ukinutog nakon razgraničenja sa susjednom Italijom.

Komentiraj

FOTO:Ivo Cagalj/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.