Stanovnici Haitija u nedjelju izlaze na predsjedničke i parlamentarne izbore u nadi da će vratiti ustavni red u svoju državu nakon više od godine dana političke krize.

Gotovo 6,2 milijuna ljudi ima pravo glasati na izborima na kojima će birati između 27 predsjedničkih kandidata.

Ta karipska država, najsiromašnija u obje Amerike, vodila je tešku borbu protiv ropstva i kolonijalizma nakon čega su slijedila desetljeća korumpirane diktature i niz velikih prirodnih katastrofa koje su proteklih godina pogodile tu otočnu zemlju.

Odgađani nedjeljni izbori održavaju se tri desetljeća nakon pada diktatura oca i sina Duvalier, te mogu biti prilika za početak izgradnje institucija pod vladavinom prava.

Haiti se suočava s velikim siromaštvom, društvenim nemirima, korupcijom, posljedicama katastrofalnog potresa iz 2010. i uraganom koji je prošlog mjeseca opustošio zemlju, te epidemijom kolere.

Prvi krug predsjedničkih izbora bio je zakazan za 9. listopada, no odgođen je nakon što je uragan Matthew pogodio državu nekoliko dana ranije.

Izbori su se prvotno održali u listopadu prošle godine, no poništeni su zbog  tvrdnji o masovnoj prijevari i društvenih nemira koji su uslijedili.

Ta odgoda je spriječila aktualnog predsjednika Michela Martellyja, popularnog pjevača koji je izabran u svibnju 2011., da prenese vlast na svog demokratski izabranog nasljednika koji je po haićanskom ustavu trebao biti određen do 7. veljače.

Očekuje se da će na nedjeljne izbore izaći mali broj glasača jer je tamošnji narod naučio da ne očekuje previše od svojih političara, piše AFP.  Na prošlogodišnje, poništene izbore izašla je samo četvrtina onih s pravom glasa.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.