Ministar financija Zdravko Marić u utorak je ocijenio da možemo biti zadovoljni najnovijim prognozama Europske komisije (EK) vezanim uz hrvatski gospodarski rast u 2016. te istaknuo da su projekcije rađene do 22. travnja, što znači da nisu uzeti u obzir Program konvergencije i Nacionalni plan reformi.

Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, s 2,1 posto u zimskim prognozama, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.

“Rast će biti nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini”, navodi Komisija u svojim prognozama.

“Mislim da možemo biti zadovoljni. Prognoza EK, bez obzira što je blago korigirana na niže, mislim da je još uvijek vrlo blizu one koju smo i mi uzeli u samom procesu planiranja proračuna za ovu godinu”, rekao je ministar, ocijenivši da je proračun veliki iskorak za Hrvatsku s obzirom da se radi na vjerodostojnosti i kvaliteti ukupne ekonomske politike i statistike.

Hrvatska vlada u ovogodišnjem proračunu projicira gospodarski rast od 2 posto, deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, a najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a.

“EK navodi da je glavni razlog korekcije projekcija za 2016. ostvarenje četvrtog tromjesečja 2015., koje je bilo ispod očekivanja, s obzirom da je utjecalo na ukupnu aktivnost za 2015.  To je bilo dobrim dijelom ispod očekivanja svih domaćih, pa tako i međunarodnih analitičara. Međutim, treba reći da su za ovu godinu projekcije koje su rađene za Hrvatsku uzete s 22. travnja, što znači da nije uzet u obzir kompletni Program konvergencije i Nacionalni plan reformi, koje je Hrvatska poslala EK, tako da i taj segment na neki način treba apostrofirati”, istaknuo je Marić.

Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto BDP-a, a javni dug na 87,6 posto BDP-a.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.