Golema betonsko-čelična neprobojna kupola od danas natkriva ostatke reaktora koji je izgubio svoj krov u eksploziji 1986. u ukrajinskoj atomskoj centrali u Černobilu, izazvavši najgoru nuklearnu katastrofu u svijetu.

“Danas smo u Černobilu proslavili uspješan završetak radova” na postavljanju kupole, što je “glavna etapa prije dovršenja međunarodnog programa kojim Černobil do studenoga 2017. treba postati sigurna centrala, neopasna za okoliš”, priopćile su francuske tvrtke BTP Vinci i Bouygues koje su postavile kupolu kako bi se spriječilo daljnje curenje radioaktivnog zračenja.

“Černobilska kupola je najveća pokretna konstrukcija dosad izgrađena na Zemlji”, dodaju francuske tvrtke.

Čelična kupola teška 36.000 tona, širine 275 metara i visine od 110 metara trebao bi spriječiti daljnje curenje radioaktivnog materijala. Cijeli projekt košta 1,6 milijarda američkih dolara, a očekivani životni vijek mu je 100 godina.

“Novi zaštitni omotač”, kako ga službeno zovu, viši je od njujorškog Kipa slobode i triput teži od Eiffelovog tornja u Parizu. Površina mu je kao dva nogometna igrališta.

Nova kupola bi trebala izdržati i jaki potres.

Ukrajina je 26. travnja 2016. obilježila 30. obljetnicu nuklearne nesreće u Černobilu, najgore u povijesti.

Reaktor broj 4 nuklearne elektrane Černobil na sjeveru Ukrajine eksplodirao je tijekom sigurnosne provjere nešto prije pola dva ujutro 26. travnja 1986. godine. Idućih deset zastrašujućih dana gorjelo je nuklearno gorivo, raspršujući oblake otrovne radijacije diljem kontinenta. Posebno su teško bile zahvaćene Ukrajina i susjedne Rusija i Bjelorusija.

I dok su se na mjestu nesreće počeli razabirati razmjeri užasa, sovjetske vlasti javno su šutjele u skladu s tradicijom da se ne govori o nesrećama koje bi mogle okaljati ugled sovjetske supersile u doba Hladnog rata.

Tek su idućeg popodneva evakuirali 48 tisuća žitelja Pripjata, grada izgrađenog za zaposlenike nuklearke i njihove obitelji tri kilometra od elektrane.

Svjetsku su javnost uzbunili Šveđani 28. travnja detektiravši neobjašnjiv porast radijacije iznad svoje zemlje.

Tek kad se saznalo za nesreću, Sovjeti su premjestili 116.000 ljudi iz zone 30 kilometara oko nuklearke. U idućim godinama ista će sudbina zadesiti još 230.000 stanovnika.

Ali pet milijuna Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa još živi u području s povišenom radijacijom.

Broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio kontroverzno izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Godinu poslije Greenpeace je objavio svoje izvješće u kojem je broj smrti od posljedica kontaminacije procijenio na zastrašujućih 100 tisuća.

Nakon nesreće četvrtog, preostala tri reaktora u Černobilu nastavila su raditi. Posljednji je ugašen 2000. godine pod pritiskom Zapada.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.