Ovog je tjedna završila javna rasprava o prijedlogu prostornog plana Karlovačke županije, koji će se vjerojatno u travnju naći na dnevnom redu Županijske skupštine, a dvije najznačajnije novosti budućeg prostornog plana su rezervacije prostora za gradnju nove brze pruge i za gradnju šest hidrocentrala do maksimalno pet MW i jedne preko 10 MW, rečeno je na tiskovnoj konferenciji Županijskog zavoda za prostorno uređenje Karlovačke županije.

To znači da se odustalo od ranijeg plana gradnje dvadesetak elektrana, čemu su se usprotivile ekološke udruge, Grad Slunj i nekoliko općina. “Dakle nema rezervacija za dvadeset, već za sedam hidrocentrala, a vidimo da nakon gradnje HE Lešće, s potapanjem kanjona Dobre i devastacijom obala, javnost puše i na hladno, a tvrdim da je sada nemoguće da bi se igdje gradila takva hidroelektrana. Strateška studija utjecaja na okoliš i na ekološku mrežu trebala je ustanoviti kumulativni učinak niza planiranih malih hidroelektrana na vodotocima u Karlovačkoj županiji. Ustanovljeno je da je to nemoguće predvidjeti, jer nema dovoljno podataka, te je predloženo da nema više planiranja novih malih hidroelektrana. Mini hidroelektrane moguće je graditi na postojećim slapovima i slapištima i mjestima gdje su bile mlinice, uz postojeći vodni režim”, rekao je Marinko Maradin, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje Karlovačke županije.

 Po zakonu, moguća je još jedna javna rasprava, no vjerojatno je da će taj prijedlog, koji prethodno ide na odobrenje Ministarstvu za zaštitu okoliša i prirode, ići na izglasavanje u travnju, kazao je Maradin.

Ostaje plan gradnje HE Lučice kao jedine elektrane veće od deset MW, HE Barilović do pet MW i još pet manjih, s branama ne većim od pet metara. Jedna od njih je već izgrađena, dvije imaju građevinsku dozvolu i dvije lokacijsku dozvolu, a što će biti s elektranama Lučica i Barilović odlučit će Hrvatski sabor, jer su Grad Slunj i neke općine i ekološke udruge uspjele nametnuti da se u Hrvatskom saboru pripremi prijedlog za raspravu o njihovom zahtjevu da se zabrani gradnja elektrana na rijeci Korani, ali se to tijekom prošlog saziva nije realiziralo pa je sada neizvjesno kako će se prema tome postaviti nova vlada i Hrvatski sabor.

VES Lučica više nije u planu

U Nacrtu strategije prostornog uređenja Hrvatske nema više Vodno energetskog sustava (VES) “Lučica”, koji je godinama u planu. “Plan za gradnju sustava Lučica na Korani je iz sedamdesetih godina kada je postojao ozbiljan strah od radioaktivnog zagađenja Save u slučaju havarije u Nuklearnoj elektrani Krško, jer su vodocrpilišta Zagreba vezana na Savu, pa se planiralo da bi trebalo osigurati rezerve vode na Korani i vodovodom omogućiti opskrbljivanje Zagreba, a to je moguće uz gradnju akumulacije, odnosno uz gradnju akumulacijske hidrocentrale”, rekao je projektant Vladimir Petrović. “Zbog ljepote Korane to se odgađalo, a sada je demokracija učinila svoje i u Nacrtu strategije prostornog uređenja Hrvatske nema više VES Lučice, no proceduralno novi saborski saziv to tek treba usvojiti,” kazao je Petrović.

Maradin je dodao da je VES Lučica važna i za sustav obrane Karlovca od poplave, pa ostaje pitanje što s Koranom kada dođe na 800 centimetara, jer brana akumulacije bi mogla pomoći u kritično vrijeme prolaska vodnog vala.

Najviše interesa u javnoj raspravi za koridor buduće pruge

U sedam javnih izlaganja tijekom javne rasprave o prostornom planu najviše je interesa bilo u Josipdolu i Karlovcu, prvenstveno zbog interesa za koridor buduće pruge visoke učinkovitosti, odnosno brze pruge na riječkom pravcu. U Josipdolu je rezerviran prostor širine čak tisuću metara, između ostalog i zbog projektiranja račvanja pruge za dalmatinski smjer.

Projektantica Brankica Petrović pojasnila je da je tako širok pojas rezerviran i zbog prijepora oko potencijalno vrijednih arheoloških istraživanja, gradnje budućeg kolodvora i prometnih čvorišta cestovnog i željezničkog prometa, a sve uz ograničenja zbog nove ekološke mreže.

Uz opću ocjenu da je željeznički promet ekološki prihvatljiviji od cestovnog, novu prugu odlikuje to što će omogućavati vezu na brze europske koridore, a odgovor na pitanje kako će izgledati ovaj mediteranski koridor dat će, dodaje Petrović, tek budući nacionalni prometni model, koji bi trebao biti usvojen do kraja ove godine. O nacionalnom prometnom modelu ovisit će prijedlog da se nova pruga ne gradii kroz Karlovac već zaobilazno, znatno južnije, preko Belajskih Poljica na spoj u Belaju.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.