Peto izdanje Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) zatvoreno je u Šibeniku javnim intervjuom s Philom Collinsom, engleskim umjetnikom, ljevičarem i aktivistom koji je govorio o svom posljednjem projektu kojim je kip Friedricha Engelsa iz Ukrajine prebacio u Manchester s ciljem da Engelsa ‘vrati kući’, umjetnik kritizirao današnje britansko društvo, za koje kaže da je laboratorij za progon siromašnih.

Srušeni spomenik Engelsu, Collins je kupio i dopremio šleperom iz Ukrajine, a sve je dokumentirano i video dokumentarcem koji će biti prikazan na BBC-u u listopadu. Prevozeći kip prošao je kroz još jedno važno mjesto, njemački grad Wuppertal gdje je Engels rođen, a gdje je “za razliku od Manchestera proslavljen diljem grada”.

„Želio sam napraviti projekt koji je razumljiv svima, ne nešto u muzeju izvan dosega javnosti, nego nešto što progovara o sjećanju, gubitku i zaboravu. Engels je figura za većinu ljudi, ima nešto u njemu što tjera ljude da ga vole, on je preko dana kapitalist zarađuje novac, a po noći je komunist. Engels je financirao Marxa, on je taj koji mu je omogućio da napiše djelo Kapital i završio ga i objavio”, rekao je engleski umjetnik, imenjak popularnog pjevača Genesisa.

Objasnio je kako je kipove tražio diljem bivšeg SSSR-a i traženo pronašao u Ukrajini. “S obzirom na antisovjetsku politiku, svi su kipovi uklanjani, porušeni i bačeni. U razgovoru s ljudima dosta ih je reklo da nisu znali što činiti sa njima, pa bi ih nakon rušenja skrivali,  jer kažu ‘maknuli smo ih jer zakon traži, ali nikad se ne zna’. Većina je razumjela bit  mog projekta, uzeti porušeni kip i pronaći mu dom u Manchesteru“ kazao je Collins.

Britansko društvo je laboratorij za progon siromašnih

Osvrnuo se i na situaciju u Velikoj Britaniji za koju kaže da je “laboratorij za progon siromašnih”, tumačeći da ga je njegov interes za Engelsa generacijske prirode.

“Na ljude mojih godina utjecala je Margaret Thatcher koja je na jugu Britanije slavljena, a na sjeveru i u Škotskoj omražena. Osamdesetih godina provedene su podmukle mjere za onesposobljavanje socijalne države, a usporedbom Engelsove knjige Položaj radničke klase u Engleskoj iz 1844. i danas vidimo mnoge poveznice“, tvrdi Collins.

Priznati umjetnik kritizira lažnu sliku koju svijet ima o britanskom društvu.

„Ako pogledate što izvozimo to su zabava, glazba i televizija koje prikazuju aristokraciju i Harry Pottera.  Stvarnost je za većinu ugovor o djelu, tip ugovora u kojemu radnik ne zna radi li sutra. Serije koje se bave radničkom klasom nestale su sa ekrana Britanije, glazbenici ne pjevaju o događanjima na cesti, problemima, glazba nije socijalno osviještena, nego je laka i govori o romantici. Zabava je zamijenila vijesti i zato svojim projektima želim vratiti ideju o tome što je nekad bilo normalno i što je svakodnevna egzistencija o kojoj bi trebale govoriti vijesti“ poručio je Collins.

Priznatog umjetnika intervjuirao je kolumnist Jurica Pavičić, istaknuvši kako se radi o jednom od najintrigantnijih britanskih umjetnika današnjice. Collinsov prvi umjetnički video nastao je 1999. za Kosovske krize, potom je 2002. putovao u Bagdad gdje je netom prije početka Iračkog rata snimio tzv. Baghdad Screen Tests. Njegov najpoznatiji rad je They Shoot Horses iz 2004. snimljen s devet Palestinaca u Ramali.  Njegov posljednji rad je “povratak” statue Friedricha Engelsa iz Ukrajine u Manchester.

Posljednjeg dana FALIŠ-a, u subotu, predstavljena je knjiga ‘Staljinove ubojice, Tito i Krleža’ Borisa Rašete, te održan okrugli stol  ‘Da li je ljevici dopušteno vladati?’ koji su zaokružili četverodnevni program 5. Festivala alternative i ljevice koji je protekao u znaku obilježavanja stogodišnjice Oktobarske revolucije.

Komentiraj

FOTO:HINA/ ŠibenikIN/ Zrinka MAGAZIN
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.