Iako su kršteni i odgajali su ih jezuiti, braća Fidel i Raul Castro po dolasku na vlast okrenuli su se protiv Crkve i Kubu proglasili ateističkom državom, progonili svećenike i plijenili crkvenu imovinu.

U svojoj starijoj dobi, međutim, zatoplili su odnose s Crkvom i postali ljubazni i iskusni domaćini redovnim papinskim pohodima. Kada papa Franjo sleti na Kubu 19. rujna bit će treći poglavar Katoličke Crkve u nizu koji joj dolazi u posjet.

Njegov trodnevni boravak na otoku naglasit će novi odnos Crkve i države i još jednom pokazati mekši odnos braće Castro prema religiji u kojoj su rasli, ali se poslije s njome ‘tukli’.

Zauzvrat, Crkva se s državom sve manje konfrontira. Ona i dalje želi povratak imovine konfiscirane poslije revolucije 1959., ali je prihvatila strategiju dijaloga s vladom umjesto sukoba.

Fidel Castro, sada 89-godišnji umirovljenik, više je puta pohvalno govorio o kršćanskim vrijednostima i blizak je prijatelj s brazilskim svećenikom i intelektualcem Freijem Bettom.

Raul Castro, Fidelov pet godina mlađi nasljednik na čelu države, otišao je i korak dalje i pokrenuo dijalog s kubanskim svećenstvom i odobrio neke ustupke poput oslobađanja političkih zatvorenika i dopuštanja vjerskih procesija.

Crkva podržava Castrove napore da reformira kubansku ekonomiju sovjetskog tipa, a papa Franjo bio je posrednik u uklanjanju napetosti između Kube i Amerike, zaostalih još iz doba Hladnog rata.

Raul Castro sreo s Franjom u početkom godine u Rimu i rekao da je impresioniran tim “mudrim i skromnim” čovjekom. “Ako Papa nastavi govoriti kao što govori, vratit ću se u Katoličku Crkvu. Ne šalim se”, poručio je novinarima.

Ta je izjava izazvala nemalo čuđenje svuda u svijetu, a posebno na Kubi. Tamošnja je Crkva reagirala suzdržano.

“Nisam čuo da su se vratili Crkvi, ali ljudi evoluiraju u životu”, rekao je Dionisio Garcia, nadbiskup Santiaga i predsjednik kubanske biskupske konferencije.

Naglasio je zato da se vjera na Kubi prakticira slobodnije. “Stvari su se popravile za sve religije. Mislim da se država mentalno promijenila. Nije idealno, ali je svakako bolje”, kazao je nadbiskup.

Ivan Pavao II., kao prvi papa u povijesti, stigao je na Kubu 1998. godine. Benedikt XVI. bio je tamo 2012. Obojica su se sastala s braćom Castro.

Ti posjeti dali su zamah sporom i opreznom procesu promjena na Kubi poslije završetka Hladnog rata.

Iako vlada i dalje zlostavlja disidente i nema namjeru odreći se dominacije komunističke partije i dopustiti višestranačje, pustila je na slobodu mnoge političke zatvorenike. Vlada nastoji i unaprijediti odnose s umjerenim američkim Kubancima i sada se nakon odmrzavanja odnosa s Washingtonom od Havane očekuju i nove reforme.

Crkva je jasan dobitnik. Božić je vraćen kao državni praznik nakon posjeta Ivana Pavla II., a Uskrs nakon dolaska Benedikta. Dvije nove crkve se grade, jedna u Havani, druga na zapadu zemlje, prvi put od 1959.

Unatoč blažem tonu, mnogi analitičari smatraju da braća Castro nisu doživjela duhovnu obnovu nego naprosto vode ‘realpolitiku’.

Godine 1959. većina svećenika na Kubi bili su duboko konzervativni Španjolci i sukob s revolucionarnom braćom Castro bio je neizbježan.

“Oni su bili duboki antikomunisti zbog Španjolskog građanskog rata, stali su uz Ameriku i bili pobornici starog Batistinog režima. Njihov sukob počeo je zbog političkih, a ne vjerskih razloga”, rekao je povjesničar Enrique Lopez Oliva s fakulteta u Havani.

“Da, braća su se promijenila, ali se promijenila i Crkva. Zato je pomirenje moguće”, naglasio je.

Oba brata Castro tvrde da su Kristov nauk i socijalizam kompatibilni. “Ako me ljudi zovu kršćaninom, ne sa stajališta religije nego sa stajališta socijalne vizije, onda se proglašavam kršćaninom”, rekao je Fidel 2006. godine, prije nego što ga je bolest prisilila da kormilo države preda bratu.

Lopez Oliva tvrdi da su braća promijenila stajalište prema Crkvi nakon raspada SSSR-a, što je izazvalo duboku ekonomsku krizu i političku izolaciju Kube.

“Crkva je najveća nevladina organizacija na Kubi i ima značajnu sljedbu. Oni trebaju Crkvu za legitimitet i posredništvo u domaćim i međunarodnim pitanjima”, rekao je Lopez Oliva.