Istros Books jedina je izdavačka kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu specijalizirana za suvremenu književnost iz jugoistočne Europe, a osnivačica Susan Curtis-Kojaković priča o njihovu radu i planovima

Istros Books jedina je izdavačka kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu specijalizirana za suvremenu književnost iz jugoistočne Europe i ključna veza između književnosti tih zemalja i publike s engleskoga govornog područja. Osnovala ju je Susan Curtis-Kojaković, Engleskinja koja je živjela u Zagrebu i koja je po povratku u London 2010. osnovala izdavačku kuću. Veze regije i britanskih čitatelja sve su jače zbog njihove misije dovođenja najboljih autora i najboljih knjiga: dosad je Istros Books objavio 25 naslova. Velike uspjehe ta kuća doživjela je, kaže za Nacional Susan Curtis-Kojaković, s posljednjim dvjema knjigama koje su preveli na engleski jezik – hrvatskim romanom “Adio, kauboju” Olje Savičević koji je već dobio dvije sjajne kritike, u Guardianu i Irish Timesu, te uvrštenjem “Velikog rata” srpskog pisca Aleksandra Gatalice u uži izbor za prestižnu nagradu Oxford-Weidenfeld te naknadnu nominaciju za nagradu International Dublin Literary Prize 2016.

“NAŠ CILJ JE PODIĆI SVJESNOST o književnosti i kulturi jugoistočne Europe, promovirati pozitivnu sliku tog područja i stanovnika, proširiti kulturno znanje i međukulturnu razmjenu. Naša ciljna čitateljska publika je ona koja ide k širokom naspram specijalističkog u prijevodnoj literaturi, kao i potencijalni putnici koji bi se željeli bolje upoznati s područjem u koje dolaze. Našim autorima pružit će se tako, pak, mogućnost odnosa s publikom engleskoga govornog područja kroz događanja uživo i prilika da promoviraju svoj rad i kulturu međunarodnoj publici, a takva prilika nije uobičajena za pisce ovoga područja”, objašnjava osnivačica Istros Booksa i pojašnjava zašto je željela baš prijevod “Adio, kauboju” te kako uopće bira naslove koje će ponuditi britanskoj publici.

“Adio, kauboju” prekrasan je, atmosferičan roman i, kako kaže Susan Curtis Kojaković, vrlo su ponosni što su je baš oni prvi objavili na engleskom jeziku. Za knjigu je, kaže, saznala tijekom boravka u Hrvatskoj i vidjela da je adaptirana za kazalište.

“Priča i radnja zaintrigirali su me, a Oljina proza je izvrsna. Zaista evocira atmosferu dalmatinske obale, vrućine ljeta, prašinu i letargiju industrijskih područja… S obzirom na odlične reakcije publike, roman sam nominirala i za Man Booker International Prize, a uskoro ćemo saznati je li upalilo. A što se tiče toga kako biram naslove – priča mora biti ono što može prijeći granicu. Ne smije biti previše lokalna, ali mora sadržavati atmosferu i specifičnosti nekog mjesta. Nije važno vodi li taj roman priča ili lik, koliko kvaliteta pripovijedanja i privlačnost međunarodnim čitateljima. Ako je roman uvršten u uži izbor neke nagrade ili ako ju je osvojio, onda to pogotovo ulazi u moju zonu interesa – Meša Selimović, NIN, Nagrada za književnost EU, to su nagrade koje promatram te pazim ne bih li uhvatila koju potencijalnu knjigu”, govori izdavačica čiji je Istros Books na engleskom jeziku objavio neke od vrlo popularnih autora koji su nagrađeni brojnim nagradama. Među njima su, primjerice, slovenski filozof Slavoj Žižek i hrvatski Srećko Horvat, bosanskohercegovački pisac Faruk Šehić, dobitnik nagrada Meša Selimović i EU za književnost, slovenska književnica Gabriela Babnik, dobitnica Nagrade EU za književnost, kao i srpska književnica Jelena Lengold, zatim hrvatski autor Marinko Koščec, dobitnik Meše Selimovića, a Istros Books objavio je i engleske prijevode romana Roberta Perišića, ali i rumunjske, albanske, bugarske, crnogorske i turske autore.

  • ‘CIJELA JE REGIJA IMALA turbulentnu povijest i puna je različitih kultura i tradicija. ‘Naši’ autori mogu na britansko tržište donijeti svjež glas koji se ne vidi u britanskoj književnosti’

“Sigurna sam da svakom autoru iz jugoistočne Europe prijevod na engleski jezik znači iznimno puno. Ne samo da otvara tržišta od Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a do Australije i Novog Zelanda, već isto tako znači da je njihov rad dostupniji mnogim izdavačima u svijetu koji nemaju čitatelje hrvatskog jezika. Stalno me pitaju da podijelim engleske prijevode izdavačima i agentima iz Turske ili Egipta, čak i Etiopije. Ništa od toga ne bi moglo biti moguće bez prijevoda na engleski jezik, tako da se ne može nikako podcijeniti važnost tih djela”, objašnjava Susan Curtis Kojaković i kaže da brojkama prodanih primjeraka nije zadovoljna, ali da ni jedan izdavač tim dijelom svog poslovanja nije zadovoljan niti će ikad biti. Najveći problem malih izdavača u Velikoj Britaniji, navodi, jest taj da nema jamčene prodaje po knjižarama i nema državnog financiranja. Sve se svodi na marketing i PR, a za male izdavače kao što je Istros Books tržište je jako teško. No krajem ove godine Susan Curtis Kojaković najavljuje udruživanje Istros Booksa s još jednim nezavisnim britanskim izdavačem koji će pomoći njihova izdanja tiskati i distribuirati na šire tržište, uključujući američko.

OSIM ŠTO JE JAKO ANGAŽIRANA oko prijevoda pisaca jugoistočne Europe na engleski jezik, Susan Curtis Kojaković velika je zaljubljenica u popularnu “Ježevu kućicu” Branka Ćopića. “Ježeva kućica” prvi put je objavljena u Jugoslaviji ranih 1950-ih i odonda je jedna od najpopularnijih knjiga za djecu bivše Jugoslavije. Dokaz njezine literarne vrijednosti jest činjenica da je još uvijek integralni dio nacionalnih kurikuluma za osnovne škole širom bivše Jugoslavije. Priča je to koja ima posebnu važnost za mnoge generacije čitatelja zemalja Jugoslavije te je važno istaknuti da je upravo tu knjigu Dubravka Ugrešić, jedna od najpopularnijih hrvatskih suvremenih književnica, opisala kao svoju najdražu knjigu za djecu.

“Znajući da je u Hrvatskoj ta priča već adaptirana za kazalište, htjeli smo učiniti korak više i napraviti ‘Ježevu kućicu’ kao operu za djecu. Prava smo kupili 2012., ja sam prevela na engleski pa smo priču opere ‘Hedgehog’s Home’ stvarali u suradnji s učenicima Fitzjohn’s osnovne škole u studenom 2012., s Darijem Dugandzicem u ulozi Ježurke, Christinom Gill kao Lisicom i Nicolom Wydenbach kao naratoricom. Doživjeli smo velik uspjeh te englesku publiku uveli u posve novi svijet. Nakon toga ponovno smo je radili za Honeybear Youth Theatre, ovoga puta kao mjuzikl”, govori Susan Curtis Kojaković. Što se tiče planova za budućnost vezanih uz “Ježevu kućicu”, kaže da je opera bila zanimljiva American International School of Paris, koji ju je izvodio prošle godine i nada se da će je ponoviti i ove te da će se i neke ostale škole, u Ujedinjenom Kraljevstvu ili negdje drugdje, zainteresirati za tu produkciju.

  • ‘BRITANSKI ČITATELJI poznati su po tome što čitaju iznimno malo prijevodne literature. Stoga smo mi automatski u maloj tržišnoj niši i moramo pronaći način kako privući čitatelje’

Susan Curtis Kojaković osvrnula se i na tržište u Velikoj Britaniji. Kaže da su britanski čitatelji inače poznati po tome što čitaju iznimno malo prijevodne literature. Zapravo, statistike pokazuju da prijevodna literatura čini svega četiri posto od ukupnog broja tiskanih knjiga u Velikoj Britaniji i SAD-u, a fikcija je, dakle, još manji postotak.

“Stoga smo mi automatski u maloj tržišnoj niši i moramo pronaći način kako privući čitatelje. Uvijek pokušavam dovesti autore na događanja, organizirati promocije na licu mjesta, čitanja njihovih knjiga, intervjue, što više toga treba raditi. Tako se nadamo podići profil prijevodne književnosti i privući čitatelje kojima je dosadila ista, površna fikcija. Autori regije koju mi pokrivamo našim izdanjima, mogu na britansko tržište donijeti svjež, originalan glas koji se ne može vidjeti u prosječnoj britanskoj književnosti. Zapravo je cijela regija imala turbulentnu povijest i puna je različitih kultura i tradicija te priča. U lipnju ćemo, u suradnji s British Library, proslaviti događanje naziva Balkan Day II: A Rich Heritage of Stories. Slično smo događanje organizirali 2014., kad su nam govornice bile Dubravka Ugrešić i srpska književnica Vesna Goldsworthy”, priča Susan Curtis Kojaković.

Kad god uspije dobiti reakcije o knjigama koje izdaje, kaže da su to uvijek pozitivni komentari o svježim i originalnim pričama te načinu pisanja. To je ono što autor donosi – novu regiju s novim zanimljivim pričama, glasovima koji pričaju iz iskustva i strasti, a ne iz želje da udovolji publici ili ispuni nečiji marketinški plan. Jer tržišta u njihovim zemljama su mala, pisci ne žive od svojih knjiga pa su oslobođeni financijskog imperativa da napišu bestselere, više nego što je to slučaj u Britaniji.

“KNJIŽNO TRŽIŠTE U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU je teško – ogromna je konkurencija, a jako mala podrška. Kao mali izdavač natječete se s ogromnim konglomeratima kao što je to Penguin Random House, a to je bitka koju ne možete dobiti”, smatra Susan Curtis Kojaković. Kaže da je stoga potrebno izgraditi vlastitu publiku, pokušati dobiti lojalne čitatelje i uporno pronalaziti nove načine da dođete do ljudi kroz događanja, PR i slične prilike.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture