Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je u četvrtak na sjednici Vlade da je Hrvatskoj već odobreno financiranje sedam projekata iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), a da je identificirano još 8 potencijalnih ulagačkih projekata, koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine.

Vlada je u četvrtak prihvatila o drugo izvješće o provedbi Plana ulaganja za Europu u Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine, koje je izradilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i nacionalnim koordinatorima za Plan ulaganja za Europu.

Plan ulaganja za Europu usmjeren je na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći ulagačkim projektima te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava. Cilj mu je mobilizirati ulaganja u iznosu od najmanje 500 milijardi eura do 2020. putem EFSU-a.

Ministrica Žalac istaknula je da je Hrvatskoj odobreno sedam projekata, od čega pet tijekom drugog izvještajnog razdoblja od 1. kolovoza 2016. do 31. srpnja 2017. godine. Osim toga, u izvještajnom razdoblju identificirano JE 8 potencijalnih ulagačkih projekata koji bi se mogli realizirati u iduće tri godine, dodala je Žalac.

Procijenjena ukupna vrijednost ulaganja koja bi se mogla potaknuti uz podršku EFSU-a ovim projektima premašuje 4 milijarde eura.

Vlada je u četvrtka prihvatila i izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) te o ostvarenju proračuna HERA-e za 2016. godinu. Prema tom izvješću, ukupna potrošnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2016. iznosila je 17,7 TWh, što je povećanje od 0,2 posto u odnosu na 2015.

Ukupno proizvedena električna energija iz elektrana u sustavu poticanja u Hrvatskoj u 2016. iznosila je 1,7 TWh ili 9,7 posto ukupne potrošnje električne energije. Za tako proizvedenu električnu energiju su u 2016. isplaćeni poticaji od oko 1,5 milijarde kuna, što daje prosječnu cijenu energije proizvedene u elektranama u sustavu poticaja od oko 0,90kn/kWh, koja je 3,5 puta veća od godišnje prosječne cijene električne energije na hrvatskoj, slovenskoj i mađarskoj burzi električne energije.

U izvješću stoji i kako su osnovna obilježja sektora prirodnog plina nastavak trenda stvarnog otvaranja tržišta i daljnje unapređenje postojeće podzakonske regulative, kao i smanjenje cijena na veleprodajnom tržištu plina te rast pokazatelja konkurentnog veleprodajnog tržišta, što se očitovalo i u smanjenju tržišnih cijena plina. One su na veleprodajnoj razini u 2016. bile prosječno manje za 29 posto u odnosu na 2015 godinu.

Stanje u sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u 2016. obilježio je blagi porast proizvodnje naftnih derivata, nastavak povećanja uvoza naftnih derivata te nastavak povećanja transportirane količine sirove nafte kroz naftovodni sustav, dok je sektor biogoriva obilježio nastavak pada proizvodnje biogoriva.

U 2016. HERA je ostvarila prihode od 26,3 milijuna kuna ili 0,66 posto manje nego 2015. godine. Rashodi su iznosili 22,46 milijuna kuna i bili su 4,26 posto veći, dok je dobit bila 3,8 milijuna kuna.

Komentiraj

FOTO:Hina Dario GRZELJ/ dag
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.