Lutke mogu sve, pa i putovati kroz vrijeme, a u najnovijoj predstavi Zagrebačkog kazališta lutaka (ZKL), premijerno postavljenoj u petak u režiji Krešimira Dolenčića, otputovale su u prošlost Zagreba, u glumačko-scenskoj čaroliji o životu glavnoga grada od prapovijesti do danas.

Predstava temeljena na autorskom tekstu Ane Tonković Dolenčić ambiciozan je projekt predstavljanja čitave povijesti nastanka današnjega Zagreba na način koji je istodobno zabavan i poučan, djeci zanimljiv i edukativan.

Nastala je u spoju glumačkoga i lutkarskoga performansa, a počinje “noćnim upadom” dvoje djece, Katarine i Martina, u Tehnički muzej, u potrazi za vremeplovom koji je tamo pohranjen, a koji bi ih mogao odvesti unatrag u vrijeme, na sat povijesti na kojemu je Katarina dobila dvojku.

Njihova je provala u muzej inscenirana na način koji nastoji već na početku obrisati imaginarnu granicu između publike i izvođača: do pozornice se probijaju kroz gledalište, u mraku i oboružani samo baterijskim svjetiljkama.

Podizanjem zavjese, na sceni se ukazuje izmaštani povijesni svijet koji je scenografkinja Irena Kraljić iskombinirala s ‘retro-futurističkim’ elementima na tragu ‘steampunk’ konstrukata koji asociraju na tehnologiju rane industrijske revolucije.

 

  • Katarina i Marin, koje glume Katarina Perica Kirin i Borna Galinović, sjedaju u vremeplov, no on ih umjesto u željeno vrijeme baca u daleku prošlost, 85 tisuća godina prije nove ere, u vrijeme krapinskog pračovjeka.

 

U nizu scenskih slika koje slijede, priča o povijesti Zagreba vodi ih kao na letećem tepihu kroz Stari vijek i sukobe drevnih naroda Kelta i Ilira, preko dolaska Južnih Slavena u 7. stoljeću, do osnivanja Zagrebačke biskupije 1094., priče o Beli IV. i Zlatnoj buli u 13. stoljeću, sukobima Gradeca i Kaptola u 15., te prvog spominjanja Zagreba kao glavnog grada u 16. stoljeću.

Glumci i lutke izmjenjuju se u scenama koje evociraju brojne povijesne osobe, legende i prijelomne trenutke koji su oblikovali današnji Zagreb, a u toj povijesnoj lekciji nisu zaobiđeni ni Turci, Mađari i Austrijanci, dok je posebno poglavlje posvećeno germanizaciji jezika i legendi o Mandi.

Autorski je tim tu predstavu želio učiniti autentičnom zagrebačkom scensko-glazbenom čarolijom koja stvara osjećaj pripadnosti i bliskosti. Sva događanja protkana su i poznatim pjesmama o Zagrebu koje ansambl izvodi uživo, uz glazbenu pratnju Leonarda Mišića i Marija Mirkovića, koji je i skladatelj i aranžer glazbe. “Na Sljeme!”, “Prolazi sve”, “Bačkizagre stuh pašeja”, “Zagrabi Mando”, “Golubovi”, “Dinamo ja volim”, “Zagreb, Zagreb”, “Zagrebačkim ulicama” i “Serbus, Zagreb” neke su od njih.

Posebna su poslastica na premijeri bili članovi opere Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb Kristijan Beluhan, Ivo Gamulin, Igor Hapač, Saša Ivaci i Damir Klačar, koji su u autentičnim opernim kostimima izveli glasovitu pjesmu “U boj, u boj” iz opere “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca, a u završnici se izvođačima na sceni pridružuju i Kraljevi ulice.

Atraktivan lik u predstavi glumi Boris Mirković, koji utjelovljuje potok Medveščak koji je tekao gradom, razdvajajući Gradec i Kaptol, sve do konca 19. stoljeća, kada je preložen i preusmjeren.

Mirković je ona nit koja povezuje sva događanja u priči o Zagrebu, koja polako meandrira kroz činjenice i legende, sve do posljednjega segmenta posvećenog novijoj povijesti, u kojemu se sve, kao i u stvarnoj povijesti, ubrzava, pa se sve što je došlo nakon velikog potresa 1880. – gradnja brojnih danas važnih znamenitosti, prvi tramvaj, uspinjača, HNK itd., do prelaska Save – odvija kao u ubrzanom filmu.

Bogato osmišljene lutke Ane Sekulić oživjeli su toplo i veselo, uz dosta humora, Željko Šestić, Branko Smiljanić, Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jadran Grubišić, Matilda Sorić, Marina Kostelac, Adam Skendžić i Mladen Čutura.

Iako je događanja na sceni moguće razumjeti samo ukoliko se dobro poznaju i prepoznaju brojne aluzije na stvarne i mitske povijesne događaje i osobe, neformalan pristup suhoparnim povijesnim činjenicama učinio je taj ‘hommage’ Zagrebu uspješnicom u kojoj je podjednako uživala i dječja i odrasla premijerna publika, u kojoj je bio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koja se razgaljeno pjevajući oduševljeno priključila izvođačima na ‘odjavnoj špici’ zagrebačkog vremeplova.

Komentiraj


FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.