[quote_box_center]

  • Postulati dječje književnosti – neautokratičnost i sloboda mišljenja, poticanje djece na slobodno razmišljanje i maštanje
  • Djeca se kroz literaturu trebaju suočiti s problemima koji ih čekaju u stvarnom životu

[/quote_box_center]

U svjetski poznatoj književnoj tradiciji Švedske važnu ulogu ima dječja književnost, čiji su temeljni postulati neautokratičnost i sloboda mišljenja, a poticanje djece na slobodno razmišljanje i maštanje ali i suočavanje kroz literaturu s problemima koji ih čekaju u stvarnom životu osnovne su spisateljske osobine Ulfa Starka, jednog od velikih imena suvremene švedske literarne scene.

Nagrađivani autor tridesetak knjiga za djecu i mlade jedan je od istaknutih inozemnih gostiju prvog izdanja nove kulturne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF), koji se u organizaciji Naklade Ljevak održava od 18. do 24. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Pisac koji se u svojim knjigama bavi i temama koje nisu toliko uobičajene u dječjoj literaturi, kao što su smrt i seks, smatra da se pisanje za djecu ne razlikuje previše od pisanja za odrasle – teme mogu biti iste, ali je perspektiva drugačija.

Duga tradicija dječje književnosti

“Ne postoji samo jedan način pisanja, niti su čitatelji homogena skupina: oni su pojedinci i svaki autor mora pronaći vlastiti stil kojim im se obraća, što jednako vrijedi za pisce za odrasle i one za djecu”, kazao je Stark u razgovoru za Hinu.

Švedska ima dugu tradiciju dječje književnosti, koja datira unatrag 150 godina. Književnost za djecu i mlade danas u Švedskoj uživa važan status – svaka deseta knjiga koja se objavi namijenjena je djeci – i često odražava trendove zabilježene u literaturi za odrasle.

“Osnovna je osobina švedske književnosti neautokratičnost, koja je vjerojatno posljedica iskustava svjetskih ratova, u kojima smo imali neutralnu ulogu”, kazao je pisac.

Posljedica je takvog pristupa literatura kojoj nikako nije cilj učiti djecu poslušnosti. “Upravo suprotno – književnost u prvome redu treba služiti kako bi djecu poticala na slobodu mišljenja i maštanja”, pojasnio je Stark.

Stark je u Švedskoj poznati dječji pisac, čije su knjige uvrštene u obveznu lektiru, a brojne je knjige napisao za škole po posebnoj narudžbi. Prvu je knjigu za djecu napisao i objavio 1974.

Postati dječji pisac odlučio je jer mu obraćanje mlađoj publici omogućuje veću slobodu izražavanja, kazao je. “Kad pišete za djecu možete istodobno biti i ozbiljni i smiješni, miješati stvarnost i maštu na drastičniji način nego kad pišete za odraslu publiku”, pojasnio je.

Knjige su mu prevedene na više od 25 jezika, a nekoliko svojih knjiga adaptirao je i za film. Surađivao je s poznatim švedskim ilustratorima Annom Hoglund i Marijom Leppom, a prema svojim je knjigama napisao i nekoliko filmskih scenarija. Dobitnik je niza uglednih nagrada i priznanja, dvaput je nominiran za nagradu Hans Christian Andersen, a godine 1989. je odabran za člana Švedske akademije za dječju književnost.

Specifičnost njegova pisanja je bavljenje ozbiljnim temama na duhovit način. “Humor otvara um i za ozbiljne misli, kao što su tuga, smrt ili problemi, a susretanje s poteškoćama kroz literaturu priprema djecu na suočavanje sa svime onime što ih čeka u stvarnom životu”, kazao je pisac.

U pisanju nema konkretan cilj, već samo nastojati ispričati dobru priču koja odražava kompleksnosti ljudskog života, a najdraže su mu teme one egzistencijalističke: sreća, tuga, ljubav, prijateljstvo i smrt – “redom teme o kojima odrasli ne znaju puno više od djece”.

U svojim knjigama miješa važno i nevažno, obične stvari i one zadivljujuće, često se pritom referirajući na vlastito djetinjstvo, svoju obitelj i oca; voli pisati polu-autobiografski i u svoje je priče utkao puno sebe samoga.

“Mislim da je svaki autor na neki način prisutan u svojim knjigama. Tako je i samnom: svoje priče temeljim na mjestima koja su mi poznata i vremenu koje dobro poznajem”, kazao je Stark.

Upravo je završio tri knjige za najmlađe čitatelje, do četiri godine starosti, koje će biti objavljene iduće godine, a njegov će sljedeći projekt biti knjiga o izumrlim životinjama, otkrio je.

Stark će u Zagrebu predstaviti hrvatsko izdanje svoje knjige “Luđaci i bezveznjaci” (1984.), koju je upravo objavila Naklada Ljevak u prijevodu Željke Černok.

Riječ je o njegovu prvom prijevodu na hrvatski, a knjiga je najavljena kao urnebesno smiješan roman o odrastanju u kojem je glavna junakinja dvanaestogodišnja djevojčica Simona koja se, došavši u novu školu, pretvara da je dječak. Knjiga je u Švedskoj adaptirana u vrlo popularnu televizijsku seriju.

Za pisanje tog romana Starka je inspirirala komedija Williama Shakespearea “Na Tri kralja ili Kako hoćete” o zamjeni identiteta.

“Zapitao sam se kako bi to danas izgledalo kad bi se djevojčica odlučila praviti da je dječak. Zanimalo me istražiti na koji nas način rodni i spolni identitet ograničavaju i određuju”, pojasnio je autor.

Rodni identitet u dječjem romanu

Iako je naizgled Simona ta koja je čudna, zapravo je ona jedina normalna u svojoj obitelji: autor se u romanu bavi raznim obiteljskim ekscentričnostima koje dijelom proizlaze iz osobnih otpora društvenim očekivanjima.

“Tako je, primjerice, Simonina majka umjetnica, potpuno posvećena sebi i svojoj umjetnosti. To možda nije osobito neobično za umjetnike, ali jest kad se uzmu u obzir tradicionalne uloge žene i majke”, kazao je Stark. Tako se taj roman dijelom bavi i društvenim očekivanjima vezanim uz rod i spol, pojasnio je.

Stark je jedan od tridesetak inozemnih i domaćih književnih imena koja će idući tjedan u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt sudjelovati u više od četrdeset literarnih događanja ZBF-a. Švedska književnost u fokusu je prvog izdanja festivala, kojemu je cilj pridonijeti stvaranju u Zagrebu posebnog ozračja kakvo se može naći na istaknutim europskim i svjetskim književnim festivalima.

Zagrebačkoj će se publici u sedam dana još predstaviti istaknuti pisci Jens Lapidus, Sven Nordqvist, Kristina Ohlsson, spisateljsko-scenaristički duo Roslund & Thunberg, te turska književnica i novinarka Ece Temelkuran. Dio programa bit će posvećen najzanimljivijim ostvarenjima domaćih autora, festival ima i bogat program radionica i prezentacija za djecu, organizirani su i okrugli stolovi, te glazbeni i lounge program, na prodajnim štandovima ispred i unutar MUO-a bit će ponuđeno preko pet tisuća naslova, a posjetitelji će se moći opustiti i uz prigodnu gastronomsku ponudu.

Komentiraj