“Zaustavite rat i prodaju oružja, a ne izbjeglice”, geslo je pod kojim se u četvrtak na Trgu bana Jelačića okupila nekolicina aktivista u povodu Svjetskog dana mira, koji se obilježava 21. rujna, kako bi upozorili na rastuće probleme izbjeglica i prosvjedovali protiv militarizacije društva.

Prosvjednim skupom želi se upozoriti na militarizaciju društva, zatvaranje granica, podizanje žičanih ograda, progone, deportacije i diskriminacije, kazala je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA.

Cinično promoviranje vojne industrije

Posebno se osvrnula na problem prodaje oružja državama zahvaćenim ratom. “U Hrvatskoj se promovira vojna industrija pod ciničnom paralom – hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend. Znamo što je posljedica prodaje oružja i pozivamo da se ulaže u mir, a ne stremi profitu proizašlom iz nevolje i stradanja”, poručila je Pamuković.

Aktivisti su dijelili letke s parolama protiv ratnog profiterstva, organiziranog kriminala, eksploatacije, rasizma, ksenofobije, rasističke propagande, kršenja međunarodnog prava, neokolonijalne politike Zapada i diktatorskih režima u Trećem svijetu.

Odaslali su apel za zaustavljanje ratova u Siriji, Iraku, Avganistanu, Jemenu… i pozvali na otvaranje granica, reguliranje izbjegličkog statusa, zaustavljanje prodaje oružja zaraćenim državama, solidarnost, odgovornost, te podršku izbjeglicama, prije svega ženama i djeci.

Komentirajući malen odaziv aktivista, Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma rekao je da je civilni sektor zasićen, jer se unatoč brojnim akcijama i apelima ne vide nikakve promjene nabolje.

“Aktivisti su se okupili i kako bi odaslali poruku o potrebi ulaganja u obrazovanje i znanje, ali i civilna društva koja mogu biti čvrsta zapreka novim sukobima”, rekao je.

Mirovna akcija paralelno se održava u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji i Srbiji.

U 11 godina tek 365 osoba dobilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj

Koliko je teško izbjeglicama u Hrvatskoj govori podatak da je u 11 godina samo 365 osoba dobilo međunarodnu zaštitu. Tako je, primjerice, ove godine tek 90 osoba dobilo međunarodnu zaštitu, dok, prema neslužbenim podacima, oko 900 ih još čeka.

Od 2230 tražitelja azila u 2016. godini, njih 99 je dobilo međunarodnu zaštitu, dok je godinu prije od 211, tek njih 19 dobilo zaštitu, izvjestili su iz Isusovačke službe za izbjeglice.

“Percepcija javnosti prema izbjeglicama znatno se promjenila. Građani su ranije samoinicijativno pomagali ljudima, a danas ih se neopravdano percipira kao prijetnju”, kažu u toj službi.

Smatraju da izostaje sustavna podrška države u integracijskom procesu. “Unatoč dobro uređenim zakonskim okvirima u praksi nailazimo na velike nedostatke”, upozoravaju.

CMS: Hrvatska je prodavala oružje protivno UN-ovoj Konvenciji

Centar za mirovne studije (CMS) zabrinjava “remilitarizacija hrvatskog društva” koja se, kažu, očituje kroz bespotrebno povećanje vojnog proračuna, koketiranje s uvođenjem obaveznog vojnog roka i promoviranje vojne industrije kao jedne od nositeljica izvoza Hrvatske.

“Hrvatska se u svojoj želji za zaradom i dokazivanjem vojne snage ne libi prekršiti međunarodne konvencije, pa je prošle godine prodavala oružje protivno UN-ovoj Konvenciji o trgovini oružjem”, stoji u priopćenju CMS-a.

Iako se može razumjeti strah od nepoznatog, iz CMS-a smatraju kako nije prihvatljivo da se javne politike kreiraju iz pozicije straha. Upozoravaju da je i hrvatski politički vrh naglasak stavio na politike koje potpiruju ratove.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.