Pod geslom “Vukovar-mjesto posebnog pijeteta” u petak je obilježena 25. obljetnica bitke za Vukovar i okupacije tog grada, a središnjim događajem – tradicionalnom Kolonom sjećanja u kojoj su sudjelovali brojni branitelji i gosti te državni vrh – odana je počast svim žrtvama Vukovara, a po neslužbenim procjenama obilježavanju se pridružilo oko 100 tisuća domoljuba iz domovine i svijeta.

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., i 25. obljetnice stradanja toga grada u velikosrpskoj agresiji i napadima Jugoslavenske vojske u Domovinskom ratu započelo je komemorativnim programom u dvorištu Opće bolnice u Vukovaru.

Programu je nazočio velik broj građana i domoljuba iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, te hrvatski državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Božo Petrov i Andrej Plenković. ministri u Vlade, mnogi saborski zastupnici, stranački čelnici, predstavnici Katoličke crkve predvođeni zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom, kardinalom Josipom Bozanićem te ostali državni i drugi dužnosnici.

U bitki za Vukovar poginulo i ubijeno 4.000 ljudi

Bitka za Vukovar u kojoj je, prema podacima vukovarskih gradskih vlasti, poginulo i ubijeno 4.000 ljudi, počela je 25. kolovoza, kada su jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na hrvatski grad Vukovar. Oko 1800 hrvatskih branitelja, među kojima je bio veliki broj dragovoljaca iz cijele Hrvatske, uspjelo je Vukovar braniti gotovo puna tri mjeseca. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991.

Iz vukovarske Ratne bolnice jugoslavenska vojska izvela je ranjenike, branitelje i civile, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. studenoga 1991. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a  još se traga za posmrtnim ostatcima 76 osoba. Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 84 godine, a među žrtvama je bila i Ružica Markobaši koja je ubijena u sedmom mjesecu trudnoće.

Nakon okupacije Vukovara u koncentracijske logore u Srbiji odvedeno je nekoliko tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata s vukovarskog područja nalazi se još 309 osoba.

U Koloni sjećanja deseci tisuća ljudi

Sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. uputili su se potom u Koloni sjećanja – križnom putu gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Deseci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske i inozemstva prolazilo je u Vukovarom u Koloni dugoj 5,5 kilometara.

Kolonu sjećanja ove su godine predvodili branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja Vukovara.

Petrov i Plenković: Gradu treba pomoći i osigurati gospodarski i socijalni boljitak

Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov i premijer Andrej Plenković kao dio mnoštva u Koloni sjećanja poručili su kako je žrtva toga grada u Domovinskome ratu poticaj za djelovanje u budućnosti kako bi se njegovim stanovnicima ponudila pomoć i podrška te osigurao gospodarski i socijalni boljitak, a grad obnovio.

Petrov je u kratkoj izjavi novinarima rekao da se 18. studenoga 1991. godine nikad neće i ne smije zaboraviti. “Ljudima i gradu koji su proživjeli opsadu agresora trebamo ponuditi bezuvjetnu pomoć i podršku u zacjeljivanju rana koje i danas postoje u životima Vukovaraca”, dodao je.

Istaknuo je i da je obnova Vodotornja obnova simbola obrane. “Njime želimo poslati poruku da u nama ne stanuje mržnja, već samo volja da ponovno izgradimo blagostanje i mir”, poručio je predsjednik Sabora.

Premijer Plenković rekao je da je 25. obljetnica od okupacije Vukovara i Dan sjećanja prigoda da se još jednom izrazi duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima, svima koji su dali život za Hrvatsku, za slobodu moderne Hrvatske.

“Da se uvijek prisjećamo njihove žrtve i da ovo jedinstvo Hrvatske koje vidimo u Vukovaru bude poticaj za djelovanje u budućnosti”, dodao je premijer.

Medved: Hrvatski narod sjeća se žrtve Vukovara i strašnog genocida

Ministar hrvatskih branitelja Tomislav Medved istaknuo je kako je dolaskom gotovo 100 tisuća ljudi danas u Vukovar da bi se poklonili i odali poštivanje njegovoj žrtvi još jednom poslana poruka da i 25 godina poslije zločina, hrabrost i otpor Vukovaraca ostaju u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda.

“Na svima nama je da na idealizmu za koji su ljudi ginuli, gradimo moderno hrvatsko društvo, a Domovinski rat i stradalnici su temelj suverene Hrvatske i to hrvatski narod pamti”, rekao je Medved.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Koloni sjećanja na žrtvu Vukovara u petak hodala je držeći za ruku kćer Željke Jurić, Vukovarke koja je ostala u sjećanju kao uplakana djevojčica u plavom kaputiću u koloni prognanika koji nakon sloma obrane grada 1991. napuštaju Vukovar.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić u priopćenju je poručio kako je obveza sadašnjeg i budućih hrvatskih naraštaja čuvati uspomenu na vukovarsku tragediju 1991., te se s posebnim poštovanjem i senzibilitetom odnositi prema tom gradu heroju.

Vijenci na Memorijalnom groblju

U spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991. godine vijence podno središnjeg spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtvama iz Domovinskog rata položila su i svijeće zapalila državna i druga izaslanstva.

Počast poginulima u agresiji bivše JNA i srpskih parapostrojbi na Vukovar polaganjem vijenca i paljenjem svijeće odala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović uz koju su se nalazili supruga te sinovi poginulog generala Blage Zadre te Željka Jurić Mitrović sa kćeri.

U ime Hrvatskog sabora vijenac je položio predsjednik Božo Petrov, u ime Vlade premijer Andrej Plenković.

Počast poginulim braniteljima i civilima Vukovara odali su i vukovarski branitelji predvođeni posebnim zapovjednikom obrane Brankom Borkovićem te povjerenikom Vlade za Vukovar s početka 90- tih Marinom Vidićem Bilim.

Vijenac je položilo te svijeću zapalilo i izaslanstvo grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom.

Nakon državnih, braniteljskog te izaslanstva grada Vukovara vijence su položila i brojna druga izaslanstva među kojima i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Galićem i predsjednikom Hrvatske zajednice županija Goran Paukom.

Molitvu na groblju za sve poginule i nestale molio je đakovački i osječki nadbiskup msgr. Đuro Hranić.

Po dolasku na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna izaslanstva položila su ruže na grob generala Blage Zadre koji je pokopan na tom groblju, a potom su ruže položene i uz svaki od 938 bijelih križeva kao simbol žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice otkrivene na tome mjestu.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata po posljednjim podacima, pokopana su 423 hrvatska branitelja, 310 civilnih žrtava rata, 163 umrla hrvatska ratna vojna invalida, dva umrla hrvatska branitelja te 57 članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Iz masovne grobnice na Memorijalnom groblju 1998. ekshumirani su posmrtni ostaci 938 žrtava agresije na Vukovar, a na tom je mjestu postavljeno 938 bijelih mramornih križeva. Po podacima Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarske majke”, još se traga za 291 nestalih Vukovaraca.

Bozanić: Razaranja neprijatelja hrvatske države najstrašnija nakon 2. svjetskog rata

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić služeći misu na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata za ubijene i nestale hrvatske branitelje i civile, istaknuo je da su događaji prije 25 godina ispunjeni neizrecivom tajnom zla, u opsadi Vukovara neprijatelj hrvatske države izvršio je najstrašnije razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, a danas okupljeni na važan spomendan za hrvatsku državu, okupljeni su u narodnom zajedništvu.

Uz hrvatske branitelje, branitelje Vukovare, članove obitelji poginulih i stradalih u ratu protiv Hrvatske, misi su nazočili i hrvatski državni vrh, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Sabora potpredsjednik Gordan Jandroković, članovi Vlade, saborski zastupnici, predstavnici Hrvatske vojske i policije, hrvatski biskupi i apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Alessandro D’Errico.

Kardinal Bozanić istaknuo je da su prijašnjih godina upozoravali na pogubnost pokušaja da se zaniječe posebnost i zanemari istina o Vukovaru, kao i istina o stradanju hrvatskih ljudi u Domovinskome ratu.

Taj se nemar, dodao je, samo nadograđuje na nemar prema istini o Drugome svjetskom ratu i o komunističkome poraću, što je do danas s debelim naslagama laži; i zbog tog nemara, iste laži još uvijek iznova truju našu sadašnjost.

Naglasio je da je u 87-dnevnoj opsadi Vukovara, od kolovoza do studenoga 1991. godine, neprijatelj hrvatske države izvršio najstrašnije razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, razorio Grad na Dunavu, te ubio i protjerao njegove stanovnike.

Kardinal Bozanić istaknuo je kako i danas počinitelji zla nad Vukovarom i na drugim područjima Hrvatske nastoji zanemariti ili umanjiti to veliko zlo učinjeno od pojedinaca ili zločinačkih organizacija.

Sada, dodao je, kada je stasao novi hrvatski naraštaj, imamo obvezu posebno njegovati kulturu spomena, ugrađivati je u obrazovni sustav i u izražaje hrvatske kulture. Poručio je kako je na hrvatskoj državi pokazati da ima snagu i odgovornost za oplemenjivanje toga spomena, bez kojega hrvatski narod ostaje bez svoga identiteta i bez unutarnje snage koja se raduje budućnosti.

HND: Vijenac i svijeće za novinare, snimatelje i tehničare poginule u Domovinskom ratu

Predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND) položili su u petak vijenac, zapalili sijeće i odali počast novinarima, snimateljima i tehničarima poginulima u Domovinskom ratu kod spomen ploče postavljene na Novinarskom domu.

Predsjednik HND-a Saša Leković podsjetio je da je HND spomen ploču postavio 1994. godine, a lani je odlučeno da se pale svijeće i polaže vijenac 18. studenoga, na dan okupacije Vukovara, i na taj način iskaže poštovanje svim poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu.

Pozvao je sve medijske kuće i lokalne vlasti u mjestima gdje su živjeli i radili novinari koji su poginuli u ratu, koje to još nisu učinile, da postave spomen obilježja u njihovu čast ili da nekim javnim prostorima daju njihovo ime.

Komentiraj

FOTO:Davor Javorovic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.