Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u srijedu je na 25. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji ustvrdio da uvođenje eura uvođenje sigurno nosi više koristi od troškova, ali da neće riješiti strukturne probleme u zemlji.

Vujčić je istaknuo da su politike potrebne za uvođenje eura nužne da bi se dobila potpora za ulazak u europski tečajni mehanizam, kao prvi korak ka uvođenju, te za kvalitetnu pripremu za članstvo u eurozoni. Ocijenio je da poboljšanje hrvatskih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja upućuje na spremnost za pokretanje postupka uvođenja eura.

Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne, rekao je, dodajući da je nužno pokazati da je zemlja u stanju nastaviti s realnom konvergencijom, koja se u posljednjih 10-ak godina zaustavila. Za to je preduvjet povećanje produktivnosti rada, a to donose strukturne reforme, ustvrdio je.

Ulaganja u obrazovanje su slična prosjeku EU, ali su rezultati obrazovanja vrlo slabi, što govori o tome da je obrazovni sustav na svim razinama loš i treba reformu, napomenuo je. Problem u Hrvatskoj su i vrlo niska ulaganja u istraživanje i razvoj te jako slab inovacijski sustav, previše kompleksni i međusobno neusklađeni propisi, a s druge strane iznadprosječna državna potrošnja uz vrlo nisku učinkovitost te potrošnje te velik udjel javnog sektora u gospodarstvu uz nisku profitabilnost državnih poduzeća, naveo je Vujčić.

Guverner HNB je, govoreći o razlozima za uvođenje eura, uz postizanje veće koristi od troškova, naveo kao prednost i to da je Hrvatska najmanja država u EU izvan eurozone, da ima vrlo visoku razinu financijske i trgovinske integracije s eurozonom te usklađenosti s poslovnim ciklusom eurozone.

Hrvatska je daleko najviše eurizirana od zemalja izvan eurozone, s glavninom ukupnih obveza građana, poduzeća i države vezanim uz euro te s bankovnim sustavom u kojem dominiraju banke iz eurozone, pri čemu je 75 posto aktive u hrvatskim bankama u bankama iz eurozone te više od 80 posto štednih i oročenih depozita te kredita u eurima.

Uvođenjem eura smanjuje se valutni rizik, padaju kamatne stope, otklanja se rizik valutne krize i rizik bankovne i platnobilančne krize, niži su transakcijski troškovi, potiče se međunarodna razmjena i ulaganja te se sudjeluje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava, kazao je Vujčić nabrajujući prednosti uvođenja eura.

Negativna strana uvođenja zajedničke valute je gubitak samostalne monetarne politike, ali je i sad stupanj slobode vrlo nizak, rekao je guverner.

Očekivani rast cijena po uvođenju eura je mit u velikoj mjeri, kazao je, ističući da istraživanja pokazuju da cijene nisu pretjerano rasle u zemljama u kojima je uvođen euro, a posebno ne u onima u kojima je to učinjeno kasnije, zahvaljujući stečenom iskustvu i mjerama prevencije, naveo je. Opasnost od prekomjernog priljeva kapitala te izazivanja neravnoteže se može pretvoriti u prednost ako se postavimo na pravi način, ustvrdio je guverner Vujčić.

Sve koristi su trajne a gotovo sve negativnosti ili troškovi jednokratni i mali, zaključio je Vujčić.

Na trodnevnom tradicionalnom savjetovanju ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2018. u Opatiji prisutni su brojni predstavnici državnih tijela, tvrtaka, institucija, banaka i sveučilišta raspravljaju o ekonomskoj politici i perspektivama Hrvatske, njenom međunarodnom položaju, fiskalnoj politici.

Komentiraj

FOTO:foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.