Povratak u prošlost bio bi katastrofa za Srbiju, a situacija u regiji je jako loša jer Haški sud nije ispunio svoju ulogu o pomirenju naroda na prostoru bivše Jugoslavije pa su emocije u Srbiji, BiH i Hrvatskoj lošije nego 1995. godine, ocijenio je u ponedjeljak navečer srbijanski premijer Aleksandar Vučić.

Vučić je, govoreći u programu B92, ustvrdio da ekstremizam jača u svim zemljama zapadnog Balkana i poručio kako ne želi biti predsjednik vlade koja bi morala surađivati s protagonistima nestabilnosti u regiji.

“Bez obzira na promjene u raspoloženju, ja ne želim praviti kompromise s takvim idejama. Riječ je o politici koja bi najskuplje koštala Srbiju”, rekao je Vučić.

Podsjećajući da je prošla 21 godina od Daytonskog sporazuma, te od akcija Oluja i Bljesak, Vučić je ocijenio da je situacija u regiji lošija jer, među ostalim, Haški tribunal (ICTY) nije postigao svoj osnovni cilj – pomirenje naroda.

“Osnovni cilj, jedan od tri koja je sebi postavio Haški tribunal, a to je pomirenje naroda na prostoru bivše Jugoslavije, nije ostvaren. A danas su emocije i sentimenti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj lošiji nego 1995. godine”, rekao je Vučić, ustvrdivši da nema očekivanog napretka.

“Ništa nismo postigli. Svi smo se međusobno po malo lagali, kada je Europa tražila – uslikali bismo se, rekli lijepu riječ. A situacija je lošija”, pojasnio je  Vučić u emisiji u kojoj je sudjelovao s nekadašnjom direktoricom Fonda za humanitarno pravo i antiratnom aktivisticom Natašom Kandić i s novinarom Dejanom Anastasijevićem.

Vučić je naglasio kako je siguran da će “još mnogo godina proteći” dok netko u Hrvatskoj razumije kakav je zločin bila Oluja, a da je isti slučaj i sa BiH.

 

  • Vučić je, protiveći se stajalištima Nataše Kandić, rekao kako je u Den Haagu ipak više politike nego prava. Po njegovim riječima, ne može se reći da su samo presude (generalima Anti) Gotovini i (Momčilu) Perišiću “bile političke, a ne po pravu”, kako je Kandić ocijenila.

 

“Dovoljan je i taj jedan slučaj pa da se kaže da je u Haškom sudu bilo više politike nego prava”, rekao je Vučić, spomenuvši slučajeve Nasera Orića, optuženog za zločine nad Srbima u istočnoj Bosni i Ramuša Haradinaja za zločine nad Srbima na Kosovu.

“Imate žive svjedoke za zločine nad Srbima, svjedoke za izravne zločine Orića i – ništa. Oslobođen je, vodi se postupak u BiH, izvjesno je da taj postupak neće biti okončan ili neće biti okončan pravomoćnom presudom”, uvjeren je Vučić.

On je istaknuo da je pred Haškim tribunalom osuđeno 60 Srba, 11 Hrvata, te šest Bošnjaka, naglasivši kako ne želi nijekati da među Srbima nije bilo zločinaca.

“Osuđujem svakog Srbina koji je bio zločinac”, istaknuo je Vučić, usprotivivši se stajalištu novinara Dejana Anastasijevića da cilj Tribunala nije bio pomirenje, već pravda.

“Nitko nije tražio da Tribunal pomiri Radovana Karadžića i Aliju Izetbegovića, ili (Nasera) Orića i (Milana) Lukića, već je smisao da se narodi razumiju i gledaju u budućnost, a to Tribunal nije ispunio, kao što nisu ni političke elite, ni EU, ni SAD”, ustvrdio je Vučić, uz ocjenu da je Tribunal “služio za nametanje nečijih političkih interesa, a ne pravde”.

“Mi dajemo političke i pravne ustupke, ali mi tražimo samo da poštuju naše žrtve. (Hrvatski premijer Tomislav) Karamarko je rekao da traži od Srba da poštuju hrvatske žrtve. Poštujemo hrvatske žrtve, a od vas tražimo da vidimo isto i prema srpskim žrtvama”, poručio je srbijanski premijer Aleksandar  Vučić.

Nataša Kandić, danas direktorica Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava (REKOM), ocijenila je da je Vučićeva poruka o presudi Vojislavu Šešelju bila dobra.

“Nije lako reći pred kamerama sutradan nakon presude da je projekt Velike Srbije štetan za budućnost i da to neće biti politika vlade Srbije … premijer kaže da politika Velike Srbije nikada neće biti ovdje nastavljena i priznaje da je ta politika bila štetna, bez obzira što je u tome svojevremeno sudjelovao”, rekla je Kandić na TV B92.

Komentiraj

FOTO:HINA / Tanja VALIČ / TANJUG
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.