Predsjednik Hrvatske narodne stranke (HNS) Ivan Vrdoljak ustvrdio je kako u subotu na sastanku Središnjeg odbora i Predsjedništva stranke neće biti riječi o potpori budućoj HDZ-ovoj i Most-ovoj vladi, da su HNS i Most potpuno suprotni polovi, pozvao je HDZ i Most da konačno formiraju vladu, te najavio da će HNS izići samostalno na lokalne izbore, uključujući Zagreb, Rijeku, Osijek i Split.

Gostujući u intervjuu tjedna na Prvome programu Hrvatskoga radija predsjednik HNS-a izjavio je kako su “HNS i Most potpuno suprotni polovi jer je HNS-ova ideologija sloboda čovjeka i ekonomska sloboda poduzetništva. Nikada nam nije palo na pamet da moramo kontrolirati ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa, a njima je prvo što im padne na pamet da moraju kontrolirati institucije”.

To je, objasnio je, “baza”. “Kad se razmotre Mostove ideološke pozicije, a njih očito vode neke grupe za koje nitko ne zna koje su, ali su bitno vezane uz Crkvu, i kada se dva pola nađu na političkoj sceni, normalno je da se suprotstavljaju”, dodao je.

Vrdoljak: Most traži načine kako otići u oporbu jer nije jednostavno preuzeti odgovornost  

Vrdoljak smatra kako se konačno treba prestati pregovarati i osnovati vlada, podizati ljudima plaće, realizirati poreznu reformu i sve obećano. Istaknuo je kako HDZ i Most sada za to imaju priliku te da im HNS može pomoći kao stabilna alternativa i oporba.

Na novinarsku primjedbu kako se povremene informacije o tomu da je dio HNS-a sklon pregovorima s HDZ-om oko sastavljanja nove vlade javljaju očito zato što se HNS nije dovoljno jasno odredio prema suradnji s HDZ-om, Vrdoljak je odgovorio kako do toga dolazi zato što HNS ima devet saborskih mandata, te ocijenio da HNS nikomu ne bi bio zanimljiv da to nije tako.

“Zaista želim HDZ-u i Mostu da si već jednom vjeruju, ali s obzirom da su toliko ‘opčinjeni’ međusobnim nepovjerenjem, ponavljam već tisuću puta – HDZ i Most su zaslužili da formiraju Vladu”, rekao je.

Najavio je kako će, najvjerojatnije kada budući mandatar ‘pokaže’ 76 potpisa, a politička kultura nalaže da se u slučaju jasne većine, izglasa povjerenje predsjedniku Hrvatskoga sabora, HNS podržati izbor predsjednika Sabora, ali neće podržati buduću vladu.

Ali, ocijenio je, dok se HNS povukao odmah – u ponedjeljak nakon izbora, HDZ i Most su se vratili dugotrajnim pregovorima o svačemu i ničemu koji, smatra, opterećuju hrvatsku javnost. Iako je uvjeren kako će te dvije stranke ipak postići dogovor, Vrdoljak je istaknuo kako je “jedini ‘remetilački’ faktor Most koji traži načine kako otići u oporbu jer nije jednostavno preuzeti odgovornost. Lakše je rušiti vladu. Ali, preuzeti odgovornost, i onda za četiri godine dati konkretan rezultat, njima baš nije prioritet”.

Vrdoljak je opvrgnuo informacije da je HNS-ova potpora u Saboru uvjetovana potporom HDZ-a kandidaturi Anke Mrak-Taritaš (HNS) za zagrebačku gradonačelnicu, te ustvrdio kako je “to nevjerojatan slučaj jer to nikada nije ni pomislio, a niti izrekao”. “Nama i našoj kandidatkinji HDZ-ova potpora ne treba budući da sigurno neće ‘rezati granu’ na kojoj sjedi – a to je čistoća, jasnoća poruke i rada Anke Mrak-Taritaš”.

Na tvrdnju kako Narodne koalicije više nema i da je SDP u stranačkim izborima, te na pitanje ima li nekoga preferencijalnoga kandidata za predsjednika SDP-a, Vrdoljak je odgovorio osmijehom i riječima kako si ne može dopustiti da bira predsjednika SDP-a, istaknuvši kako nakon stranačkih izbora očekuje da će HNS i SDP surađivati kao oporbene stranke.

Izlazak na lokalne izbore bit će tema sastanka Središnjeg odbora i Predsjedništva HNS-a

Vrdoljak je potvrdio kako će izlazak na lokalne izbore biti tema sastanka Središnjeg odbora i Predsjedništva HNS-a te da će se već sada stranka početi pripremati za lokalne izbore jer “tako radi ozbiljna politika”.  Najavio je kako će “HNS vrlo ozbiljno nastupiti na izborima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu”. Na pitanje tko će biti njihov kandidat na izborima u Splitu, Vrdoljak je odgovorio kako je teško o tome sada govoriti te da treba pričekati da se sastavi nova vlada. Dodao je da je situacija u Zagrebu potpuno jasna, a kada je riječ o Osijeku rekao je kako je za taj grad posebno emocionalno vezan, ali da je siguran kako će HNS pobijediti i u Osijeku.

Kad je pak riječ o Ini, Vrdoljak je napomenuo kako je “zanimljivo da su svi kriminalci popadali na Ini, a Vrdoljak nije”, te podsjetio kako u prethodnome mandatu vlada nije stigla ni otvoriti pregovore oko Ine. Smatra da postoje tri opcije – jedna je da se postigne sporazum s MOL-om o novome modelu upravljanja i strategije razvoja Ine, druga je da dođe novi strateški partner, a treća je da Hrvatska otkupi udjele MOL-a u Ini. Smatra kako je izbor između opcija pitanje političke odluke koju treba donijeti buduća vlada i to što prije jer se, ustvrdio je, Ina kontinuirano uništava. Uvjeren je kako budući mjerodavni ministri moraju osobno pratiti arbitražne postupke i tako pokazati da je INA hrvatski strateški interes.

Vrdoljak je izjavio da još nije odlučio hoće li tužiti čelnike Mosta za optužbe koje su iznijeli protiv njega i nekih od njegovih stranačkih kolega bez obzira na to što su mu neki kolege savjetovali da to učini. Jer, istaknuo je, ne voli ići po sudovima. Iako sigurno materijala za tužbu imamo, vidjet ćemo u sljedećem razdoblju, ako nastave izmišljati i prijetiti, onda ću to sigurno učiniti, rekao je.

Vezano za tužbu koju je najavio bivši predsjednik HNS-a Radimir Čačić protiv tzv. Vrdoljakova zakona iz 2015. kojim su fiksirane sadašnje količine struje iz obnovljivih izvora, a za koji Čačić vjeruje da ga je Hrvatski sabor donio s nedovoljnim brojem glasova pa smatra da će “kada padne sporni zakon pasti i sporni ugovori”, Vrdoljak  je odgovorio kako je pola svih ugovora za obnovljive izvore potpisano na temelju tarifnih ugovora koji je donio upravo Čačić, a druga polovica na temelju tarifnoga sustava iz HDZ-ove vlade.

 

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.