Ured predsjednice priopćio je u utorak da su na redovitoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost usvojene Smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2017. godinu, u okviru čega su razmotreni ključni prioriteti u radu sigurnosno-obavještajnih agencija u idućem razdoblju.

Na sjednici, koju su zajedno sazvali predsjednica Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković, članovi Vijeća izvješteni su o aktualnom stanju sigurnosti u okruženju te predviđanjima razvoja situacije, kaže se u priopćenju.

Podržane su dosadašnje aktivnosti na izradi nove Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, koje je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Pri tome je naglašeno kako se radi na stvaranju temelja za sustavno i dugoročno djelovanje svih nadležnih državnih tijela sa ciljem osiguranja zadovoljavajućeg stanja sigurnosti kroz oživotvorenje modernog, proaktivnog i učinkovitog sustava domovinske sigurnosti, stoji u priopćenju.(Hina)

Vraćanje vojnog roka za HRT je komentirao ministar Krstičević:

“Želimo napraviti nešto što je dobro za današnju situaciju. Ovo je 2017. godina. To lako vojno osposobljavanje treba biti u funkciji temeljnih vojnih vještina, pomoći, samopomoći, pomoći civilnim institucijama…Obvezni vojni rok zamrznut je 2008. godine. Naša namjera nije vratiti vojni rok, nego mi razmatramo mogućnost temeljnog vojnog osposobljavanja za naše mlade ljude”, rekao je ministar obrane.

Na pitanje o tome koliko bi to osposobljavanje trajalo, ministar Krstičević kazao je kako se, polazeći od sigurnosne situacije u okruženju te opasnosti i rizika s kojima je suočeno hrvatsko, pa i svako suvremeno društvo, u Glavnom stožeru OS i Ministarstvu obrane razmatra projekt “lakog temeljnog vojnog osposobljavanja mladih ljudi”.

“Znači, tri do četiri tjedna – atraktivno, moderno, u cilju i popularizacije Hrvatske vojske. Bitna je stvar i da ne želimo militarizirati društvo. Želimo napraviti nešto što je dobro za današnju situaciju. Ovo je 2017. godina. To lako vojno osposobljavanje treba biti u funkciji temeljnih vojnih vještina, pomoći, samopomoći, pomoći civilnim institucijama. Zatim, treba znati kako reagirati kad imamo složene nesreće, prirodne i tehničke, katastrofe. Mislim da bi to za sve mlade na neki način bilo dobro. To je i odgovornost naših mladih ljudi prema našoj Hrvatskoj, prema društvu u cjelini i mislim da bi svi imali koristi od toga”, rekao je Krstičević za HRT te izrazio nadu da bi se s takvom obukom moglo početi vrlo skoro.

“Stvar je dobre analize, koja je potrebna. Također, želimo da to državu što manje košta. Radimo i na financijskim pokazateljima, tako kad budemo gotovi s tim procesom, izložit ćemo ga hrvatskoj javnosti. Na društvu, na državi je odluka o opravdanosti i modelu kako na najbolji mogući način to riješiti”, zaključuje ministar obrane.

Odgovorio je i na pitanje hoće li se jedinice Hrvatske vojske vratiti u vojarne koje su napustile:

“Tu mogućnost vrlo ozbiljno razmatramo. Fokusiran sam sa svojim timom na vojnika, dočasnika i časnika, na uvjete života naših vojnika u vojarnama, na kvalitetu života. Kad pogledam koliko naši ljudi putuju – da čovjek iz Varaždina ide u Petrinju ili iz Omiša u Knin, moja zadaća je kroz operativni raspored vratiti postrojbu u Varaždin, u Sinj. Tu je vrlo bitan Vukovar, tako da sve bude u funkciji kvalitete života, u funkciji sigurnosti i razvoja tih lokalnih sredina. Razmatramo i druge sredine”.

O pojačanom naoružavanju vojske u susjedstvu, ponajprije u Srbiji, Krstičević je za HRT kazao:

“Svaka država vodi računa o svojoj sigurnosti i naoružava se onako kako misli da je najbolje. U ovom trenutku Hrvatska vojska vodi računa o svojoj spremnosti. Mi smo spremni izvršiti sve svoje zadaće. Niti jednu državu ne smatramo prijetnjom. Ono što je najbitnije – Hrvatsku nitko nikada više neće ugroziti – bit ćemo spremni reagirati.”

Komentiraj