Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje, usvojena na sjednici Vlade u četvrtak, predviđa više trošarine na duhanske proizvode od važećih, temeljem kojih, kako je istaknuto, maloprodajna cijena cigareta ne bi smjela poskupjeti za više od jedne kune po kutiji.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić podsjetio je da je Hrvatskoj odobreno prijelazno razdoblje do kraja 2017. godine za dizanje minimalne trošarine na cigarete na razinu one u Europskoj uniji.

Ovom se uredbom, koja na snagu stupa 1. prosinca ove godine, utvrđuje da će specifična trošarina s trenutnih 230 porasti na 275 kuna za tisuću komada cigareta, a proporcionalna trošarina će se smanjiti s 38 na 36 posto od maloprodajne cijene cigareta. Minimalna trošarina na cigarete povećat će se sa 648 na 671 kuna za tisuću komada cigareta.

Na ostali duhan za pušenje trošarina se podiže s 500 na 600 kuna za kilogram, dok trošarina za sitno rezani duhan ostaje 550 kuna za kilogram.

Tufekčić je istaknuo kako je očekivani fiskalni učinak ove odluke 140 milijuna kuna na godišnjoj razini, a da se u maloprodajnim cijenama ovo povećanje trošarina ne bi smjelo odraziti kao porast cijene veći od jedne kune po kutiji.

Naime, pojasnio je, za cigarete koje po kutiji koštaju do 22 kune povećanje cijene bi trebalo biti 58 lipa po kutiji, a za skuplje od 17 do 55 lipa po kutiji.

Novosti u financiranju vodnog gospodarstva

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva s nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Obzirom da se isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o financiranja vodnog gospodarstva od 2009. godine nisu osposobili niti osigurali financijska sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži te da projekt  IWA metodologije (za definiranje i smanjivanje gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe) nije u potpunosti proveden, zadržavanje modela obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po isporučenim količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja vode, što bi predstavljao značajni udar na standard građana kao i dodatno financijsko opterećenje javnih isporučitelja vodnih usluga, a da cilj – sanacija gubitaka – ne bi bio ostvaren.

Stoga se predlaže privremeni način obračuna naknade za korištenje voda i to za razdoblje od 1. listopada 2016. do 1. siječnja 2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model obračuna (s eventualnom izmjenom obveznika i osnovice).

Prijedlogom zakona, između ostalog, želi se i spojiti namjena potrošnje naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda tako da se omogući njihova preraspodjela prema projektima koje EK ocijeni podobnim za sufinanciranje iz EU fondova.

U budućnosti se procjenjuje da će se od naknade za korištenje voda ostvarivati 70 posto prihoda, a od naknade za zaštitu voda oko 30 posto prihoda, dok su potrebe u planiranim ulaganjima iz preuzetih obveza po direktivama EU – 23 posto ulaganja u javnu vodoopskrbu, a 77 posto u javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Po postojećoj regulativi, naime, potrošnja sredstava od obje naknade je ograničena pa se naknade za korištenje voda koriste za financiranje gradnje u javnoj vodoopskrbi, a naknade za zaštitu voda za javnu odvodnju i pročišćavanje.

Vlada predlaže izjednačavanje izračuna ‘redovnih’ i ‘povlaštenih’ mirovina

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada, pak, predlaže da se i ‘redovne’ i ‘povlaštene’ mirovine određuju i usklađuju na isti način.

Naime, od kraja 2014. godine uveden je različit način usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, tzv. povlaštenih mirovina, s onima koje se određuju prema općem propisu, odnosno redovnih mirovina. Od sredine 2015. u to su uključene i mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, i to dio mirovina koje se je financirao iz državnog proračuna.

Takva je odluka donesena kako bi se utvrdilo, putem faktora proračuna, visina sredstava iz državnog proračuna za dio mirovina koje su priznate pod povoljnijim uvjetima i koje su stečene na povoljniji način.

Ujedno je cilj bio uspostaviti takav sustav usklađivanja cijele mirovine ili dijela mirovine s obzirom na izvor iz kojega se financiraju ta prava, dakle iz doprinosa ili državnog proračuna. No, kako se od 1. siječnja 2017. godine, uvodi jedinstvena aktualna vrijednost mirovine, razlozi za razdvajanje mirovine na dio mirovine za staž osiguranja i dio prema posebnom propisu pokazao se nepotrebnim, jer će se to pitanje urediti posebnim pravilnikom.

Stoga se ovim zakonskim izmjenama predlaže ukidanje posebne aktualne vrijednosti mirovine u mirovinskoj formuli prema kojoj se izračunava i usklađuje mirovina ili pripadajući dio mirovine prema posebnim propisima te se izjednačava način određivanja i usklađivanja i redovnih i povlaštenih mirovina.

Također, predlaže se i ukidanje instituta razdvajanja mirovine, prema kojem su se povlaštene mirovine razdvajale na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa, i na dio mirovine pripadajućeg prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz proračuna.

Predloženim zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu Republike Hrvatske i to za 96 milijuna kuna u 2017., 127 milijuna kuna u 2018. te 205 milijuna kuna u 2019. godini. Kako bi se nova pravila za izračun mirovina mogla početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Vlada predlaže Saboru donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

 

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a kao najvažnije je istaknuto uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je javna nabava jedno od ključnih područja u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o značaju tog područja govori podatak da ‘tržište’ javne nabave čini 10 do 20 posto BDP-a u Europskoj uniji, odnosno nešto više od 12 posto hrvatskog BDP-a.

Iako je i dosadašnji sustav pratio rješenja EU, nerijetko su procesi bili dugi i komplicirani i često su rezultirali otkazivanjima. Sve ove izmjene ipak kao jedan od ključnih ciljeva imaju suzbijanje korupcije i zato je ovaj zakonodavni okvir vrlo važan za Hrvatsku, rekao je Plenković, dodajući da od ovih zakonskih izmjena očekuje koristi za sve gospodarske subjekte.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je najvažnija promjena koja se predlaže novim zakonom uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će po zakonu moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi, istaknula je Dalić.

Obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon 6 mjeseci, a do tada će Ministarstvo provoditi intenzivnu edukaciju naručitelja te izraditi procedure za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, rekla je Dalić.

U sklopu toga predlaže se i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju.

Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

Dalić je istaknula kako je ovo vrlo kompleksan i opsežan zakon, s više od 450 članaka, u čijoj su izradi, osim kroz prijenos odgovarajuće europske direktive, korištena i iskustva stečena u provođenju javnih nabava proteklih godina.

Zakon je pripreman tijekom prošle godine, i to u u uskoj suradnji s gospodarstvenicima, HUP-om, HGK i dr., tako da ovaj prijedlog u najvećoj mogućoj mjeri uključuje i iskustva i sugestije dosadašnjih sudionika u postupcima javne nabave, čime je ostvaren važan iskorak, naglasila je Dalić.

Dodala je i da novine koje zakon donosi idu ka povećanju transparentnosti, stvaranju okvira za veću konkurenciju tj. više ponuditelja, a krajnji rezultat koji se očekuje su manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavu te značajno smnjivanje opterećenja i troškova gospodarstvu.

kidaju se neke pristojbe, smanjuju se jamstva i Ministarstvo gospdoarstva je izračunalo da će primjenom novog zakona doći do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je, pak teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna i stoga vjerujem da će biti značajne, zaključila je Dalić.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.