Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine, koju je Vlada usvojila u petak na sjednici, trebala bi osigurati nastavak politike zaštite žrtava nasilja u obitelji sa ciljem podizanja kvalitete njihova života.

Strategija obuhvaća 7 strateških područja – prevenciju nasilja u obitelji, zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potporu žrtvama nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, unaprjeđenje međuresorne suradnje, izobrazbu stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji i senzibilizaciju javnosti za problematiku nasilja u obitelji.

Bez tolerancije prema nasilju

“Usvajanjem Strategije Vlada će poslati jasnu poruku da se opredijelila za društvo s nultom stopom tolerancije prema nasilju”, kazala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Kroz 33 mjere u Strategiji su razrađene aktivnosti čiji su nositelji tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te organizacije civilnoga društva, a svaka mjera Nacionalne strategije utemeljena je na određenom članku Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija).

Za provedbu mjera i aktivnosti u državnom proračunu za 2017. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 161,8 milijun kuna, za 2018. godinu 69,5 milijuna kuna, te za 2019. godinu 69,1 milijuna kuna.

Donošenjem strategije, ističe Murganić, osigurava se nastavak provedbe politike zaštite žrtava nasilja u obitelji sa ciljem osiguravanja većeg stupanja njihove zaštite i podizanja kvalitete njihova života.

Najavljujući tu točku dnevnoga reda, premijer Andrej Plenković podsjetio je da se danas obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama i upozorio da su statistike zadnjih godina izrazito zabrinjavajuće.

Svakoga dana moramo u svim segmentima našega društva činiti napore kako bi se taj fenomen suzbio i smanjio broj žrtava obiteljskog nasilja koje, nažalost, završava i ubojstvima, rekao je.

Lani ubijeno 15 žena

Po podacima MUP-a, od 2012. do 2106. godine žene su u najvećem broju žrtve nasilja u obitelji, kako prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji, tako i kaznenih djela ubojstva, tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede, te kaznenih djela protiv spolne slobode počinjene među bliskim osobama.

Zabrinjavaju podaci o porastu broja ubojstava među bliskim osobama u 2014. godini (18) u odnosu na 2013. godinu (15), daljnjem kontinuiranom broju ubojstava u 2015. godini (18) te 2016. godini (19).

U 2016. godini ubijeno je 15 žena, a broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i kaznenih djela protiv spolne slobode također je veći od broja žrtava muškog spola.

Po podacima Ministarstva pravosuđa, u razdoblju od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14.932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.

Od toga je najviše izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti, njih 4289 (28,72 posto) te zabrane približavanja žrtvi nasilja, njih 4163 (27,88 posto). Slijede zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (2983), udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora (1358) te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju (1292).

Pokreću se studiji na zagrebačkom Sveučilištu za potrebe OS

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupaka za ustrojavanje diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te poslijediplomskih studija za potrebe Oružanih snaga RH čiji će nositelj biti Sveučilište u Zagrebu.

Riječ je o diplomskim sveučilišnim studijima te integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje koji bi se trebali početi izvoditi u akademskoj godini 2018./2019. u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” i sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao suizvoditeljima provedbe studija.

Također, odlukom je predviđeno pokretanje postupka za ustrojavanje i akreditiranje poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija specijalističkog studija za potrebe Oružanih snaga RH, čiji će nositelj također biti Sveučilište u Zagrebu, a predviđeno je da s izvođenjem počne najkasnije do početka akademske godine 2022./2023.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ističe kako su Hrvatskoj potrebni visokoobrazovani kadrovi kako bi mogla učinkovito odgovoriti na ugroze, a zadovoljstvo usvajanjem te odluke izrazila je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Komentiraj

FOTO:HINA/Lana SLIVAR DOMINIÆ/lsd
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.