Hrvatska vlada je u stalnom kontaktu s Europskom komisijom s ciljem pronalaženja rješenja glede neusklađenosti Zakona o privatizaciji INA-e s europskom pravnom stečevinom, koje će biti “u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, ali i osigurati dostatnu zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti, bez potrebe podnošenja tužbe”, priopćeno je u četvrtak iz vlade.

Europska komisija je u četvrtak odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u ključnim stvarima.

Hrvatska vlada je reagirajući na tu odluku priopćila da je “današnja odluka Europske komisije najava tužbe i pogrešno je govoriti da je podnesena tužba Komisije protiv Hrvatske”. “Radi se o odluci kojom je Europska komisija završila administrativni dio postupka vezan uz neusklađenost Zakona o privatizaciji INA s pravnom stečevinom”, priopćeno je iz hrvatske vlade.

“Međutim, Vlada Republike Hrvatske i Komisija su u stalnom kontaktu oko ovog pitanja s ciljem pronalaženja rješenja koje će biti u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, ali i osigurati dostatnu zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti, bez potrebe podnošenja tužbe”, dodaje se u priopćenju.

“Izmjene Zakona o privatizaciji INA-e su vrlo kompleksno pitanje, upravo stoga, jer dotiču pitanje energetske sigurnosti zbog čega usklađivanja Zakona o privatizaciji INA-e vezujemo uz proces rješavanja ukupnih dioničkih odnosa u INA-i i arbitražni postupak koji je u tijeku”, zaključuje se u priopćenju hrvatske vlade.

EK je četvrtak odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, u kojemu se “posebnim ovlastima države neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana”.

“Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućim ugrozama sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom”, navodi se u priopćenju Komisije.

Prema Zakonu o INA-i državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta.

“Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno”, ističe se u priopćenju.

Komisija navodi da je Hrvatska prije pristupanja EU-u preuzela obvezu usklađivanja Zakona o INA-i s pravilima EU-a. S obzirom na to da Hrvatska nije izmijenila taj Zakon, u studenome 2014. Europska komisija odlučila je protiv nje poduzeti mjere. Nakon što je u prosincu 2016. ocijenila očitovanja hrvatskih tijela, Europska komisija poslala je Hrvatskoj obrazloženo mišljenje u kojem službeno zahtijeva izmjenu Zakona o INA-i uz obrazloženje da se njime krše pravila Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o slobodi poslovnog nastana (članak 49.) i slobodnom kretanju kapitala (članak 63.). Hrvatska još uvijek nije postupila u skladu s obrazloženim mišljenjem Komisije.

U priopćenju se navodi da je unatoč današnjoj odluci Komisija i dalje otvorena za napore koje hrvatska nadležna tijela ulažu u rješavanje tog predmeta.

Komentiraj

FOTO:Hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.