Vlada je na sjednici u srijedu odobrila Zračnoj luci Split zaduženje u iznosu od 300 milijuna kuna za rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala, a odobrila je i dala državno jamstvo Hrvatskim cestama za revolving kredit u iznosu od 45 milijuna eura za financiranje obrtnih sredstava.

Zračna luka Split zadužit će se kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), bez državnog jamstva, za iznos od 300 milijuna kuna, za projekt rekonstrukcije i dogradnje putničkog terminala, čija je ukupna vrijednost 450 milijuna kuna.

Tim projektom, koji obuhvaća proširenje putničke zgrade na tri etaže, njezina površina će se povećati za više od 35.000 metara četvornih, čime će se povećati kapacitet terminala u vršnom satu na 2.500 putnika, a godišnje će moći primiti 3,5 milijuna putnika. Radovi uključuju i izgradnju novoga parkirališta, koje će imati i autobusni terminal, a planira se i izgradnja nove automatizirane sortirnice za prtljagu, i sl.

Završetak radova planiran je za kraj srpnja 2019. godine, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, dodajući da je Zračna luka Split s investicijom započela 2016. godine i do sada je u njega uložila oko 65 milijuna kuna vlastitih sredstava.

Istaknuo je značaj tog projekta za Splitsko-dalmatinsku županiju, za turizam na tom području te za samu zračnu luku.

Zračna luka Split prošle je godine nastavila s izvrsnim prometnim i financijskim rezultatima, istaknuo je ministar, uz podatak kako je lanjski promet nešto više od 2,8 milijuna putnika povećan za 23 posto u odnosu na 2016. godinu.

Zračna luka Split kod HBOR-a će se zadužiti uz fiksnu kamatnu stopu od 2,5 posto godišnje, a uz zadužnicu i mjenice instrument osiguranja je i zasnivanje založnog prava na određenim nekretninama u vlasništvu splitske Zračne luke.

Hrvatskim cestama kredit za upravljanje likvidnošću

Vlada je Hrvatskim cestama odobrila zaduženje kod Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb, u iznosu od 40 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a za taj je revolving kredit dala i državno jamstvo.

Kamatna stopa na taj kredit je tromjesečni Euribor plus marža od 1,10 posto (ako je Euribor negativan onda se uzima nula kao referenta stopa), naknada za neiskorištena sredstva je 0,10 posto, a jednokratna naknada 30.000 kuna.

Riječ je o revolving kreditu za učinkovitije upravljanje likvidnošću Hrvatskih cesta, istaknuo je ministar Butković, objašnjavajući uz ostalo kako je ta tvrtka trenutno u procesu djelomičnog refinanciranja dugova.

Vlada je Javnoj ustanovi Nacionalni park Kornati dala koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra kako bi se u tom nacionalnom parku na 19 lokacija postavila ukupno 223 sidrena mjesta.

Osnovna svrha koncesije je zaštita okoliša, a ne gospodarsko korištenje. Također, Javna ustanova Nacionalni park Kornati neće smjeti naplaćivati korištenje sidrišta pa je koncesijska naknada određena u iznosu od jedne kune po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra odnosno 415,4 tisuće kuna godišnje, objasnio je Butković.

Vlada se suglasila i s izmjenom odluke o koncesiji na pomorskom dobru za izgradnju i korištenje plaže Kostabela u Rijeci, čime se produžava rok za izgradnju i dostavu uporabne dozvole s 24 na 48 mjeseci. U tom se roku očekuje dovršetak izgradnje započete u listopadu prošle godine.

Naime, produženje roka zatražila je tvrtka JTH Costabella, koja je investitor i u resort Costabella, koji se nalazi na listi strateških investicijskih projekata, a s čijom je izgradnjom povezana i izgradnja plaže, jer će se kvalitetni kameni materijal iskopan prilikom izgradnje hotelskog kompleksa ugraditi u plažu, objasnio je Butković.

S obzirom na važnost projekta i ukupnu investiciju od gotovo 18 milijuna kuna te činjenicu da koncesionar uredno plaća fiksni dio koncesijske naknade u iznosu od 200,3 tisuće kuna, u Ministarstvu smatraju da je zahtjev za produljenje roka opravdan.

Komentiraj