Izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti Vlada je u srijedu predložila Saboru da od 1. svibnja bivšem predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću „zbog trenutačnih gospodarskih uvjeta“ ukine trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok bi mu na teret državnog proračuna i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.

Prema sadašnjim odredbama zakona, Mesić može posebna prava predsjednika po prestanku obnašanja dužnosti koristiti trajno, dok drugi bivši predsjednici mogu ta prava uživati najviše pet godina, a Vlada sada predlaže da mu se ured ukine.

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović ističe da su izmjene koje predlaže primjerene trenutnim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj, posebice uzevši u obzir da navedeni ured nema javno objavljeni učinak svoga poslovanja koji bi opravdao njegovo financiranje. Na taj bi se način u proračunu uštedjelo oko 600 tisuća kuna godišnje.

Mesić je bio predsjednik Republike u dva mandata, od 2000. do 2010. godine.

Ministrica je izvijestila i da Vlada prihvaća prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koje su predložili zastupnici Mosta, HSLS-a, BUZ-a i nezavisna zastupnica Gordana Rusak, kojim bi političke stranke umjesto 0,05 posto ukupnih proračunskih rashoda, ubuduće dobivale 0,075 posto ostvarenih poreznih prihoda.

Stranke bi tako ove godine trebale dobiti 47,3 milijuna kuna ili gotovo 8 milijuna manje nego je predviđeno proračunom.

Obrat je to u odnosu na prvotno mišljenje Vlade budući da je u jučer objavljenim materijalima stajalo da će Vlada podržati da se utvrđivanje visine sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika veže uz ostvarenje poreznih prihoda iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, no da će se iznos postotka uskladiti prema osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tu namjenu.

Kako je u ovogodišnjem proračunu za političke stranke osigurano 55 milijuna kuna, što u odnosu na ostvarene porezne prihode iz objavljenog Godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2014. godinu predstavlja udio od 0,087 posto, u mišljenju Vlade stajalo je kako predlaže da se predloženi iznos postotka od 0,075 korigira na tih 0,087 posto.

Danas, pak, u mišljenju Vlade stoji da podržava prijedlog predlagatelja i stupanje zakona na snagu 1. lipnja.

Čelnik Mosta Božo Petrov najavio je u srijedu prije aktualnog prijepodneva da će se nastaviti rezanje sredstava političkim strankama nakon što su u prvom koraku, amandmanom na predloženi državni proračun, sredstva za stranke spustili sa 63 na 55 milijuna kuna.

“To je bio prvi korak, u drugom će se iznos za stranke spustiti na 47 milijuna kuna”, najavio je potpredsjednik Vlade dodavši kako će se to učiniti prvom prilikom, najkasnije kod kreiranja državnog proračuna za iduću godinu.

Vlada je također u saborsku proceduru uputila i više prijedloga zakona kojima se nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU, među njima i zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova kojim se osigurava rješavanje tih sporova putem Platforme za on-line rješavanje koja nudi jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino alternativno rješenje sporova koji nastaju isključivo iz prekograničnih on-line transakcija.

Tim bi se pridonijelo ujednačavanju prakse te povećanju povjerenja trgovaca i potrošača u jedinstveno tržište, obrazlažio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić.

Prijedlogom zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa propisuju se, pak, maksimalne gornje granice međubankovnih naknada za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnih kartica. Međubankovna naknada za transakcije debitnim karticama ne smije tako po transakciji premašiti 0,2 posto vrijednosti transakcije, dok međubankovna naknada za transakcije kreditnom karticom ne smije po transakciji premašiti 0,3 posto vrijednosti transakcije, naveo je ministar financija Zdravko Marić.

Komentiraj

FOTO:Goran Stanzl/pixell
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.