Vlada bi na sjednici u ponedjeljak trebala, kako je prošlog tjedna najavio premijer Andrej Plenković, usvojiti smjernice za izradu državnog proračuna te smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2017. s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, a u Hrvatski bi sabor trebao biti upućen i paket poreznih zakona na drugo čitanje.

Prema ranijim najavama ministra financija Zdravka Marića, proračun za 2017. planiran je uz pretpostavku gospodarskog rasta na razini od 3 posto, s ciljem da deficit opće države ostane unutar razine od 2 posto BDP-a.
Cilj je i zadržati udio javnog duga ispod 85 posto BDP-a, koji se očekuje na kraju ove godine, a Marić je kazao da bi sve to trebalo omogućiti Hrvatskoj izlazak iz procedure prekomjernog deficita i poboljšanje kreditnog rejtinga, čime bi se smanjili troškovi za kamate i omogućilo povoljnije zaduživanje.
Rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna proračunski su prihodi povećani za 1,5 milijardi kuna, na 116,4 milijarde kuna, a rashodi smanjeni za 684,6 milijuna kuna, na 121,7 milijardi kuna. Iako smatra da će razinu rashoda proračuna za sljedeću godinu biti teško zadržati na ovogodišnjoj razini, Marić je najavio njihovu strogu kontrolu.

“Postoje određene kategorije rashoda, poglavito stavke za umirovljenike, gdje ćemo predvidjeti dvije indeksacije za iduću godinu, što automatski znači povećanje te rashodne strane, potom naša participacija u smislu sufinanciranja EU fondova, ali na ostalim kategorijama ćemo pokušati tražiti određene uštede, racionalizacije kako rashodna strana ipak ne bi, kao prethodnih godina, eksplodirala, i onda u konačnici stvorila povratne negativne efekte”, najavio je Marić početkom mjeseca.
Značajan utjecaj na izradu proračuna za sljedeću godinu ima predložena porezna reforma, čiji se neto učinak u prvoj godini provedbe procjenjuje na približno dvije milijarde kuna, no daleko značajniji je podatak da Hrvatska sljedeće godine mora otplatiti približno 27 milijardi kuna duga. Tome treba dodati i još 8 milijardi kuna duga koji u 2017. trebaju otplatiti javna poduzeća sektora prometa, odnosno cestarski sektor. Također, upitno je i što će biti s pregovorima sa sindikatima oko povećanja osnovice za plaće u javnim i državnim službama za 6 posto.

Ministri bi trebali i na drugo čitanje u Hrvatski sabor uputiti paket od 15 poreznih zakona koji sadržavaju mjere za cjelovitu poreznu reformu, a koji bi na snagu trebali stupiti s prvim danom 2017. godine. Riječ je o zakonima o porezu na dodanu vrijednost, porezu na dobit, doprinosima, porezu na dohodak, porezu na promet nekretnina, lokalnim porezima, poreznoj upravi, fiskalizaciji u prometu gotovinom, o poreznom savjetništvu, trošarinama, posebnom porezu na motorna vozila, carinskoj službi te Općem poreznom zakonuj, Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza te Zakonu o upravnim pristojbama.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.