Ako Europska unija ne može zaštititi svoje vanjske granice u Grčkoj, istočnim vratima prema Balkanu, te će se granice morati štititi na Zapadu, a to će morati učiniti Mađarska i Slovenija, izjavio je u četvrtak mađarski premijer Viktor Orban na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

Orban je u svom govoru kazao da je Europa “trenutno bogata i slaba”, što je nazvao “mogućom najopasnijom kombinacijom” te dodao “kako se čini da ne možemo sami odgovoriti na vlastite izazove”.

Ocijenio je da je Turska važan strateški partner, upozorivši, međutim, da Europa ne bi smjela rješenje za sadašnju migrantsku krizu tražiti u drugim zemljama. Unija, poručio je, mora štititi svoje granice ili će postati ranjiva.

Migrantska bi kriza mogla destabilizirati cijelu Europu, a u nastojanju da se pronađe rješenje koje “zahtijeva otvoren i iskren govor bez licemjerstva i farizejstva”, zajednica bi morala odbaciti “političku korektnost”, ustvrdio je Orban. Mađarski premijer ustrajan je u tvrdnji da trenutni priljev migranata ne predstavlja izbjegličku krizu već “migracijski pokret” ekonomskih migranata, izbjeglica i “stranih boraca”. Ovaj migracijski val, dodao je, ima “neiscrpno vrelo ljudi” iz Sirije, Iraka, Pakistana, Afganistana i Afrike.

  • Istaknuo je da uvjerenja europskih kršćanskih demokrata ne priznaju protumuslimanske politike te da muslimanska vjera nije odgovorna za stvarne uzroke ove krize.

“Duboko suosjećamo s ljudima koji su napustili svoje domove. Migranti su žrtve loših vlada u svojim zemljama i pogrešnih političkih odluka međunarodne zajednice, kao i europskih politika i krijumčara ljudima”, rekao je Orban.

“Ali, smatrajući ih žrtvama ne smijemo i sebe pretvoriti u žrtve  (…) naša moralna obveza nam nalaže da tim ljudima vratimo njihove domove i njihove zemlje. Omogućavanje europskog života tim ljudima ne može biti naš cilj”, poručio je Orban.

Premijer je ponovio da svaki pojedinac ima pravo na dostojanstvo i sigurnost, ali da “niti njemački niti mađarski način života nije temeljno pravo svih ljudi na Zemlji”.

Na kongresu EPP-a sudjeluje 750 izaslanika iz 32 zemlje, uključujući predsjednike, premijere i povjerenike EU-a.

Komentiraj

FOTO:EPA/PACO CAMPOS
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.