VIJENCI I KAKTUSI Stari, daš mi pet kuna? Fali mi za Vodotoranj

Svaka ozbiljna država, kad bi imala nešto takvo u svakom pogleduKVALITETNO KAO NAŠ VUKOVARSKI TORANJ, SAMA BI FINANCIRALA NJEGOVO ODRŽAVANJE. Hrvati i Hrvatice nisu te sreće da imaju političare koji bi to shvatili, pa je televizija, za konzerviranje i obnovu vukovarskog tornja organizirala prosjačenje

DNEVNIK 3

Utorak. HRT 1, 23.16

Vodeći političar HDZ-ove Domoljubne koalicije, preko poduzeća supruge umočio se u još jednu aferu. I ta epizodica pokazuje da on ide dobro utabanim tragom mnogih svojih prethodnika slijeva, zdesna i nepostojećeg centra. Cijeli taj slučaj u vremenskom rasponu od jedne marketinške agencije do druge, od Fimi medije g. Sanadera, kojoj se još sudi, do današnje Drimije gđice Šarić/gđe Karamarko aktivirat će stare emocije o HDZ-u kao lopovskoj stranci na vlasti, i inače. HRT bi unaprijedio standarde javnog morala da se, ali nije, bar ovaj put iskazao kakvom ekskluzivnom informacijom i obaveznom usporedbom s neizmjerno lakšim slučajevima u uređenim europskim zemljama. Sjetimo se samo one švedske ministrice i njenog korištenja službene kartice u privatne svrhe. Gospođa je podnijela ostavku zbog nekoliko eura u nemoralnom transferu, što dokazuje jedino to da nije bitan iznos nego jedino i isključivo princip: ne petljaj s privatnim koristima ako si (rekao bi Tomislav Ladan) javnik.

NARODNI NEPRIJATELJ

Srijeda, HRT 1, 20.53

Dokumentarni film “Narodni neprijatelj” proizveli su CDAS (Centar za demokraciju i aktivno sjećanje) i Interfilm. Višnja Starešina, jedna od rijetkih novinarskih osoba koja misli vlastitom glavom, je scenaristica i redateljica ovog filma koji govori o šesterici bez suda i bez ikakve krivnje ubijenih i netragom nestalih hrvatskih građana čije su sudbine zdrobljene surovom komunističkom čizmom. Bilo je to godine 1945. “Narodni neprijatelj” ni jednom se riječju ne bavi politikom, ne optužuje nikoga, nego djeluje strašnom snagom činjenica odabranih bez namjere da se bude patetičan. Nestali su: Vinko Kos, književnik i pisac za djecu, autor popularne dječje pjesme “Dom” (prvi stih: Ima jedna kućica…) i tajnik Hrvatskog društva knjževnika, Zlatko Ognjanovac (učitelj, zborovođa, prosvjetni inspektor), općinski bilježnik Jeronim Mlinarić, državni službenik Vladimir Mrzljak, visoki dužnosnik KPJ Andrija Hebrang i maturant Boris Novak. CDAS je udruga građana koja ima tri cilja: pridonijeti javnoj spoznaji o tamnim stranama svih totalitarnih i autoritarnih režima kroz koje je prolazila Hrvatska u 20. stoljeću, kroz prizmu njihovih žrtava, pridonijeti razobličavanju totalitarnog komunističkog nasljeđa u aktualnom hrvatskom društvu i pridonijeti jačanju europskih demokratskih vrijednosti i na tim vrijednostima utemeljene kulture sjećanja.

RTL DIREKT

Četvrtak, RTL TV, 22.15

Voditelj i humorist-amater g. Zoran Šprajc počastio je svojeg imenjaka g. Milanovića ilegalnim imenom Tač. Učinio je to više onako usput, kao nešto najnormalnije, pa je rekao: Zoran Milanović Tač. Žao nam je što prepričavanjem oduzimamo draž Šprajcovoj neutralno intoniranoj i dragocjeno kratkoj intervenciji, pogotovo zato što je bila umjesna. Njen objekt, dotični Z.M. Tač vrijedan je svake šale, kao i svaki odabrani vođa. Ne mora ništa raditi. Njegovo je da postoji. Otkako su novi privremeni vođe HRT-a ukinuli kisik zvan “Montirani proces” odonda mi mali gledatelji dišemo na škrge i zadovoljavamo se bilo čime što, makar i na najskromniji način, podsjeća na izrugivanje političkim autoritetima, tj. odabranim pripadnicima elita. Šprajcov Tač jedna je od tih molekula koje život znače i zovu se politička satira. Urednice “RTL direkta” su Mojmira Pastorčić i Danka Derifaj.

SVEČANA AKADEMIJA HRT

Nedjelja, HRT 1, 17.00

U izravnom prijenosu iz Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”, hrvatskog Albert Halla, (predsjednica države i predsjednici vlade i Sabora poslali su izaslanike) održani su kraći prigodni govori, izvođena je neka užasno ozbiljna glazba. Junak dana, jedina i najveća vrijednost cjelokupne 60-godišnje povijesti HTV-a i ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo bio je sportski novinar M. Dušanović koji je udaljenost od svojeg mjesta u ne baš ispunjenoj dvorani do pozornice prešao nekoliko puta trijumfalno podižući ruku. O njemu su danima objavljivane reportaže i vođeni razgovori, a kruna je bio dvominutni materijal u večerašnjem središnjem dnevniku, naslovljen “Mićo se sprema u mirovinu”. Koji Mićo? Pa onaj koji na HTV-u radi 42 godine i isto toliko godina prekasno odlazi – u mirovinu. Nadamo se.

DONACIJSKI KONCERT ZA VUKOVAR

Nedjelja, HRT 1, 21.00

Svaka ozbiljna i normalna država, kad bi imala nešto takvo u svakom pogledu kvalitetno kao naš vukovarski toranj, sama bi financirala njegovo održavanje. Hrvati i Hrvatice nisu te sreće da imaju političare koji bi to shvatili, pa je televizija, za konzerviranje i obnovu vukovarskog tornja organizirala prosjačenje. Država je od svakog tražila po pet kuna. Tolika je bila cijena poziva na telefone pri kojima su u bivšoj Gradskoj kavani sjedili “poznati”. Došli su da pokažu koliko im je stalo i do Vukovara, čak i predsjednica države, gđa Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik Vlade, g. Tomislav Orešković. Budući da smo, kao društvo, tehnološki daleko odmakli predsjednica i predsjednik nisu pred sobom držali šešire i išli od stola do stola mučeći sve oko sebe dobro poznatim sugestivnim pitanjem: stari/stara, daš mi pet kuna, fali mi za vlak? Prozirni trikovi prosjačkog zanata njima su strani. Prosjacima nije dopušten ulaz u preimenovanu Gradsku kavanu koja se sada zove Johann Franck i nalik je svakom malo prostranijem kafiću u kojem, znamo iz prve ruke, konobari puštaju preglasnu glazbu. Lijepo odjevenima, predsjednici i premijeru, nije falilo pet kuna za vlak, nego dvadesetak milijuna kunića za Toranj, pa su promijenili taktiku. Došli su se slikati i izjavljivati a posao je odradila masa milosrdnih građana kojima je objašnjeno da telefoniraju “poznatima”. Svojim telefonskim pozivima priskrbili su milijun i dvjesto tisuća kuna za Toranj, Kolindu i Tima.

Komentiraj

PODIJELI
Najbolji hrvatski TV kritičar, autor kolumne "Vijenci i kaktusi" koja je u 22 godine postojanja stekla kultni status.