Predsjednik Vlade Tihomir Orešković ustvrdio je u srijedu kako je uvjeren da će Europska komisija, kada provede analizu mjera predloženih Nacionalnim programom reformi, promijeniti svoje prognoze rasta hrvatskog gospodarstva.

Govoreći na početku sjednice Vlade, Orešković je podsjetio kako prema jučer objavljenim proljetnim prognozama EK očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 1,8 posto. Time je EK snizila svoju prethodnu procjenu od 2,1 posto. Vlada prognozira rast od 2 posto, MMF od 1,9 posto, ali ja mislim da ćemo postići veći rast, naglasio je Orešković.
Kazao je i da je snižena prognoza EK temeljena na podacima za zadnji kvartal 2015. godine, u kojem je zabilježen rast niži od očekivanja. No, kaže Orešković, nakon toga svi indikatori su vrlo pozitivni. „Kada vide Vladine planove, promijenit će brojeve“, izjavio je premijer.
Naglasio je i da prilikom izrade tih prognoza EK još nije imala uvid u predloženi reformski program, odnosno da je analiza rađena dva-tri tjedna radije, pa u nju nije mogao biti uključen primjerice plan Vlade da javni dug smanji za 200 milijuna eura.
Kao pozitivno je izdvojio potvrdu EK o očekivanom ovogodišnjem deficitu na razini od 2,6 posto BDP-a, na kojoj ga planira i Vlada. „Vidi se da je to bio realan plan i to je i Europska komisija potvrdila“, rekao je Orešković.

Pečat ide u povijest

Jedna od mjera iz programa reformi, koja bi trebala poboljšati poslovnu klimu uklanjanjem administrativnih barijera u Hrvatskoj je ukidanje upotrebe pečata, kojeg je premijer nazvao „reliktom prošlosti“.
Vlada je u srijedu tako donijela Zaključak o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata, a ministar gospodarstva Tomislav Panenić je kazao kako će ta mjera doprinijeti modernizaciji poslovnih procesa i poboljšanju usluga tijela državne uprave građanima, uz istodobno podupiranje gospodarstva kroz stvaranje jednostavnijeg poslovnog okruženja.
Također, trebala bi rezultirati i višestrukim uštedama u javnom i privatnom sektoru u procedurama koje zahtijevaju upotrebu pečata.
Mjerenjem Standard Cost Modelom u sklopu Akcijskog plana za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, izračunato je administrativno rasterećenje od gotovo šest milijuna kuna na primjeru ukidanja pečata u procesu pokretanja poslovanja, odnosno osnivanja 22.970 j.d.o.o-a i d.o.o.-a s jednim osnivačem.
Premijer Orešković je podsjetio i da, prema podacima iz izvještaja Doing Business Svjetske banke, u postupku pokretanja poslovanja od svih članica Europske unije pečat uz Hrvatsku upotrebljavaju još samo Irska i Grčka.
Njegovo ukidanje, istaknuo je, bit će pozitivan signal, a svima koji ga imaju poručio je da ga „mogu staviti u ladicu za uspomenu“.
Ujedno je i osnovana radna skupina za praćenje provedbe ukidanja pečata, a kojoj je na čelu Jakša Puljiz, kao glavni koordinator za Europski semestar i strukturne reforme te predstavnici Ureda za zakonodavstvo, Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske udruge banaka te Hrvatske udruge poslodavaca.