Europska svemirska agencija pokušat će blago spustiti ‘lander’ Schiaparelli na površinu Marsa, što je pothvat koji bi trebao dokazati europske sposobnosti postavljanja modula na Crveni planet, 13 godina nakon neuspjeha malenog Beaglea 2.

Istodobno će se znanstvena europsko-ruska sonda TGO (Trace gas orbiter) postaviti u orbitu oko Marsa, a riječ je o vrlo osjetljivom manevru koji zahtjeva veliku preciznost.

Dosad su samo Amerikanci uspjeli postaviti na Mars dva modula koja su uspjela funkcionirati.

Orbitalna letjlica TGO i ‘lander’ Schiaparelli prva su faza projekta ExoMars, ambiciozne europsko-ruske znanstvene misije koja se odvija u dvije faze, u godini 2016. te u 2020., u svrhu istraživanja za tragovima života danas i u prošlosti Crvenog planeta.

TGO će biti zadužen za “njuškanje” atmosfere oko Marsa kako bi otkrio plin u tragovima poput metana koji bi mogao naslutiti da postoji neki oblik današnjeg života na planetu.

“Za sada je sve dobro”, i za sondu i za Schiaparelli koji hibernizira radi uštede energije, rekao je u utorak navečer Thierry Blancquaert iz Eruopskog centra za svemirske operacije u Darmstadtu.

Prognoza na Marsu nije baš odlična. “Ima prašinastih oluja. Ali ništa dramatično. To me uopće ne zabrinajva”, rekao je.

Ovo je drugi put da Europa kreće u osvajanje Marsa. Godine 2003. euorpska sonda Mars Express spustila je mini-lander Beagle2, britanskog dizajna, ali taj nije nikada dao znakove života. Poznato je od 2015. da se Beagle 2 zbilja spustio na Mars, ali je bio oštećen.

Nakon puta dugog sedam mjeseci i 496 milijuna prijeđenih kilometara, Schiaparelli se odvojio u nedjelju u 16 sati i 40 minuta po srednjoeuropskom vremenu od TGO-a.

Modul Schiaparelli,  koji je pri polasku težio 577 kilograma, sada polagano uranja prema Marsu i bit će probuđen oko sat i po prije spuštanja. Riječ je o kapsuli promjera 2 metra 40 koja pomalo nalikuje dječjem bazenu za napuhavanje. Kada bude probuđen njegovi senzori počet će bilježiti niz podataka.

Predviđeno je da u 16 sati 42 minute po srednjoeuropskom vremenu uđe u atmosferu Marsa brzinom od 21.000 kilometara na sat i na visini od 121 kilometra. Vruć i “drmusavi” put kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta.

Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h, otvorit će se padobran, priopćila je ESA. A kada se približi na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar ‘landera’.

Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi, gustoći i električnim svojstvima.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.