VIDEO: PRVO SUĐENJE ZA RATNE ZLOČINE Obilježavanje 70. godišnjice Nuernberških procesa

U petak se obilježava 70. obljetnica početka Nuernberških procesa na kojima je međunarodni tribunal, sastavljen od sudaca sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu, sudio visokim dužnosnicima njemačkog nacional-socijalističkog režima.

Prvi proces za ratne zločine

U Nuernbergu se po prvi put u povijesti sudilo najvišim državnim dužnosnicima zbog ratnih zločina.

Prvi takav proces, koji je, zbog visokih pozicija okrivljenih među kojima su bili Hermann Goering, zapovjednik ratnog zrakoplovstva, bivši Hitlerov zamjenik Rudolf Hoess ili ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentropp, nazvan još i Proces protiv glavnih okrivljenih, završen je gotovo godinu dana kasnije, 1. listopada 1946.

 

  • U ovom prvom procesu na optuženičkoj klupi se našlo ukupno 24 optuženih. Izrečeno je ukupno 12 smrtnih kazni, a izvršeno je 10. Hermann Goering je počinio samoubojstvo u zatvoru, a Martinu Bormannu, šefu Hitlerova ureda, suđeno je u odsustvu.

 

Nakon glavnog, održavani su procesi protiv nižerangiranih dužnosnika nacističkog režima, ali procese više nije vodio Međunarodni vojni sud, sastavljen od vojnih sudaca sila pobjednica, SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza, nego se radilo o američkom vojnom sudu.

Mnogi glavni optuženi, posebice oni iz gospodarske nomenklature tzv. Trećeg Reicha, kojima su izrečene zatvorske kazne, pušteni su već u ranim pedesetima. Povjesničari smatraju kako je, zbog sve većih napetosti s istočnim blokom, zapadnim silama bila potrebna gospodarski jaka Zapadna Njemačka.

Nuernberški procesi u svjetlu sadašnjice

U velikoj sudskoj dvorani, koja u posljednjih 70 godina nije značajno promijenjena, danas se održavaju uobičajeni procesi. Dvorana se može razgledati izvan radnog vremena, a prema informacijama Zaklade nuernberška načela, najviše posjetitelja iz inozemstva dolazi iz SAD-a, gdje se Nuernberg direktno povezuje s procesima protiv vodećih nacista nakon Drugog svjetskog rata.

Dugo se smatralo kako je upravo Nuernberg izabran zbog svoje nacističke prošlosti, kao grad u kojem je Nacional-socijalistička stranka Njemačke (NSDAP) i prije 2. svjetskog rata održavala svoje stranačke konvencije i masovne sletove, na za te prilike posebno izgrađenom stadionu. Jedan od tih stranačkih kongresa je zabilježen i u filmu poznate redateljice Leni Riefenstahl “Trijumf volje” iz 1934.

No, kako se kasnije saznalo, odluka je pala zbog jednostavne činjenice da je zgrada suda u Nuernbergu bila jedna od rijetkih neoštećenih sudskih ustanova u Njemačkoj.

U samom Nuernbergu 70. obljetnica početka procesa obilježava se okruglim stolovima, a bit će održana i dvodnevna konferencija pod nazivom “Nuernberški procesi 70 godina poslije: aktualni izazovi”, na kojima će brojni pravnici iz čitavog svijeta, među kojima i iranska odvjetnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi, tražiti odgovora na pravno rasvjetljavanje ratnih zločina današnjice.

Njemački političari već desetljećima pozivaju na otvoreno suočavanje s prošlošću, a doba nacionalsocijalizma se intenzivno tematizira u školama, no ipak je primjetno smanjeno zanimanje za neke specifične događaje poslijeratne povijesti Njemačke. Henrike Claussen, voditeljica memorijalnog centra “Nuernberški procesi” smatra da sve manje mladih zaista zna što se 20. studenog 1945. dogodilo u Nuernbergu.

“Većina doduše pojam Nuernberg povezuje s procesima, ali zapravo ne znaju što se tamo konkretno događalo”, kaže Claussen za dpa.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.