Znameniti rimski Koloseum blista nakon trogodišnje obnove koju je financirala talijanska tvrtka luksuzne kožnate robe, ali nisu sve sretni što je održavanje povijesnog zdanja povjereno privatniku u zamjenu za prava na komercijalno iskorištavanje.

Kada idući tjedan završi prva faza 25 milijuna eura vrijednog “šminkanja”, Koloseum, možda i najpoznatiji talijanski spomenik, izgledat će “gotovo” isto kao prije 2000 godina.

Sedrena površina otvorenog stadiona, gdje su se nekoć gladijatori borili s lavovima, potamnjela je od dugotrajne izloženosti onešišćenju zraka.

Nakon trogodišnjeg čišćenja mlazovima vode i nježnim četkanjem, vapnencu je postupno vraćena njegova veličanstvena bjelina.

“Fasada je sada gotovo onakva kakva je bila u antici”, govori među gomilom turista, prodavača ulaznica i radnika direktorica Koloseuma, Rossela Rea, ispred sjeverne, najbolje očuvane strane spomenika.

Vanjski radovi na čišćenju koštaju 6,5 milijuna eura i bit će završeni 22. travnja, dan prije nego što Rim slavi 2769. godišnjicu osnutka. Dok je Rea govorila uklanjali su se posljednji dijelovi skela.

Vrijeme je Koloseumu ukralo njegove ukrase, poput dekorativnih statusa i metalnih štitova koji su, odbijajući Sunčeve zrake, djelovali kao blistavi putokazi. Neizbrisiva patina ostavljena je kamenim blokovima, ali u ostalome je Koloseum u prilično dobrom stanju, kaže Rea.

Čišćenje je otkrilo i neke nove detalje, poput brojeva koji su označavali tribine i znakove popravaka iz trećeg stoljeća nakon požara.

Amfiteatar izgrađen između 70. i 80. godine rimski su carevi koristili kao mjesto javnih pogubljenja i krvavih sportova, poput borbi gladijatora i divljih životinja pred 50.000 ljudi.

S padom Rimskog Carstva palo je i zanimanje za Koloseum, a u šestom je stoljeću na južnom kraju djelomice razrušen nakon potresa. To mu daje današnji izgled nedovršene arene.

Koloseum je zajedno s Rimskim forumom najpopularnije turističko odredište u Italiji. Godišnje privlači 6,5 milijuna posjetitelja i nosi 50 milijuna eura prihoda od ulaznica.

U idućim fazama obnove restauratori će raditi na podzemnim prolazima i unutarnjim hodnicima.

Pokušaji da se dotjera i područje oko Koloseuma zasad daje polovične rezultate. Avenija koja razdvaja Forum u dva dijela pretvorena je u pješačku zonu, a vlasti su iz blizine Koloseuma protjerale lažne gladijatore i ružne štandove za prodaju svega i svačega. Područje, međutim, i dalje izgleda neuredno, djelomično i zato jer u blizini traju radovi na podzemnoj željeznici.

Obnovu Koloseuma financirao je proizvođač luksuzne kožnate galanterije i cipela Tod’s. To je dosad najveće privatno sponzorstvo obnove povijesnih spomenika u Italiji. Drugi istaknuti primjer je 2,2 milijuna eura vrijedna obnova Fontane di Trevi, koja je završena u studenome zahvaljujući modnoj kući Fendi.

Ministar kulture Dario Franceschini podupire obnovu spomenika na spomenuti način, ali je osuđuje znanstvena zajednica kao ciničnu rasprodaju osiromašene talijanske vlade i otvaranje vrata komercijalnoj eksploataciji nacionalnog kulturnog nasljeđa.

Povjesničar umjetnosti Tomaso Montanari rekao je da je vlasnik Tod’sa Diego Della Valle u zamjenu za svoju darežljivost dobio velika na marketinška prava na Koloseum, ali je nakon velikog bijesa javnosti potpuno odustao od toga da ih koristi.

Rea je to neizravno potvrdila, kazavši da je Della Valle “uistinu prosvijećen i vrlo diskretan” i da ne bi imala ništa protiv više takvih sponozorstava kada bi “svi poduzetnici bili kao on”.

Montanari tvrdi da je pokroviteljstvo koje donatorima ne donosi ekonomsku korist jedini prihvatljivi oblik privatnog financiranja javne umjetnosti, ali to je mnogo češće u SAD-u ili Francuskoj nego u Italiji.

“Pogrešno je pretvoriti spomenike u marketinško oruđe”, kaže Montanari. “Prema nama se u 90 posto naših života već odnose kao prema klijentima ili potrošačima. Moraju postojati mjesta na kojima smo slobodni od tržišnih sila”.

Komentiraj


FOTO:Gettyimages
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.