Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica.

Mrkvu je najbolje konzumirati ribanu, kao sok ili blago kuhanu, piše coolinarka.com.

Predak današnje mrkve uzgajao se davno na području središnje Azije i Bliskog Istoka. Tadašnja mrkva nije nimalo sličila današnjoj, boja korijena bila je ljubičasta. U Afganistanu se pojavila mrkva žutog korijena, koja se dalje uzgojem razvijala u prve oblike mrkve kakvu danas poznajemo. Obije sorte su se proširile Mediteranom i koristile u medicinske svrhe kod starih Grka i Rimljana.

Sve do renensanse mrkva nije bila osobito popularna. Prve sorte imale su vrlo tvrd i vlaknast korijen.

Početkom 17. stoljeća agronomi su uspijeli dobiti mrkvu narančasta korijena i mnogo ukusnije arome. Europljani većinom uzgajaju ovu sortu, dok je u južnoj Aziji i sjevernoj Africi popularnija ona ljubičasta korijena.

 

  • Danas se razvilo preko sto sorti koje se razlikuju bojom, okusom i veličinom

 

Glavne hranjive tvari u mrkvi raspoređene su na sljedeći način: 89 posto ugljikohidrata, šest posto bjelančevina i pet posto masti.

Jednom mrkvom zadovoljavate čak 308 posto dnevnih potreba za vitaminom A, zastupljen je i vitamin K s 21 posto.

Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A.

Mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija, sadrži mnogo prirodnog šećera koji se zbog vlakana sporo razgrađuje. Tu su još vitamini tijamin, niacin, vitamin B6, folati te mineral mangan.

 

  • Ovo povrće je veliki izvor antioksidansa – karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida

 

Najpoznatiji karotenoid mrkve je beta-karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Konzumiranje mrkve smanjuje rizik od srčanog udara za 60 posto. Mrkva je i zaštitnik od bolesti raka dojke, raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka.

Beta-kartoten pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid.

 

  • Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine. Pomaže u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija

 

Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Komentiraj

<