Pjesnik i glazbenik Bob Dylan, kojega se od šezdesetih godina zbog utjecajnih pjesama smatra glasom generacije, iznenađujući je dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

Njegove pjesme “Blowin’ in the Wind”, “Masters of War”, “A Hard Rain’s a-Gonna Fall”, “The Times They Are a-Changin”, “Subterranean Homesick Blues” i “Like a Rolling Stone” duh su buntovništva, građanskog neposluha i neovisnosti.

Nobelovu nagradu dobio je jer je “u okvirima velike tradicije američke glazbe stvorio nov pjesnički izričaj”, objavila je glavna tajnica Akademije Sara Danius, a njezina je objava popraćena burnim odobravanjem i aplauzom nazočnih u svečanoj dvorani stockholmske burze.

“Pjesme koje piše odmah ulaze u uho”, rekla je Danius za švedsku televiziju SVT, a članovi Švedske akademije, dodala je, u ovogodišnjem su odabiru pokazali “veliko suglasje”.

“Dylan je ikona. Njegov utjecaj na suvremenu glazbu je golem”, istaknula je Švedska akademija u obrazloženju nagrade.

Pola stoljeća otkako je stupio na scenu, Dylan i dalje piše i stalno je na turneji, a u svibnju je objavio 37. studijski album “Fallen Angels” na kojemu izvodi poznate američke pjesme koje su postale popularne zahvaljujući Franku Sinatri.

Dylan je “vjerojatno najveći živući pjesnik”, rekao je član akademije Per Wastberg. Na pitanje hoće li Dylan na uručenju nagrade umjesto predavanja održati koncert, Wastberg je kratko odgovorio: “Nadajmo se”.

Proteklih se godina Dylana spominjalo u nagađanjima o mogućim dobitnicima, ali je malotko vjerovao da će Švedska akademija nagradu proširiti i na područje folk rocka. Na spomen Dylana kao mogućega dobitnika, neki su se otvoreno bunili, a pisac Norman Mailer prokomentirao je: “Ako je Dylan pjesnik, ja sam košarkaš”.

Dobitniku Nobelove nagrade pripada osam milijuna kruna (oko 6 milijuna kuna).

Prvi kantautor koji je dobio Nobelovu nagradu

Dylan je prvi kantautor u povijesti koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Dosad je osvojio 11 Grammyja, po jedan Zlatni globus i Oscar te Pulitzerovu nagradu.

Rođen je kao Robert Allen Zimmerman 1941. u Duluthu u američkoj državi Minnesoti.

Sam je naučio svirati usnu harmoniku, gitaru i klavir, a očaran glazbom folk pjevača Woodyja Guthriea, mijenja ime u Bob Dylan – navodno po velškom pjesniku Dylanu Thomasu – i počinje nastupati u lokalnim noćnim klubovima.

Napustivši školovanje, 1960. seli se u New York. Njegov prvi album iz 1962. sadržavao je samo dvije originalne pjesme, ali već iduće godine probija se s albumom “The Freewheelin Bob Dylan” s vlastitim pjesmama, među kojima su i “Blowin’ in the Wind”, pjesma koja će postati himnom šezdesetih i prosvjeda protiv rata u Vijetnamu, te “A Hard Raind’s A-Gonna Fall”.

Naoružan usnom harmonikom i akustičnom gitarom, Dylan se bori protiv socijalne nepravde, rata i rasizma i brzo postaje istaknuti borac za građanska prava – i snima zaprepašćujućih 300 pjesama u prve tri godine stvaralaštva.

Godine 1964. slijede “The Times They Are A-Changin” i znakovito nazvan “Another side of Bob Dylan” koji označava zaokret od njegova dotadašnjeg buntovništva.

Dylanova prva britanska turneja 1965. zabilježena je u dokumentarcu “Don’t Look Back”, a iste je godine zgrozio svoje obožavatelje kad je na Newport Folk Festivalu na Rhode Islandu zasvirao na električnoj gitari.

Golem uspjeh, i sjajne kritike, postiže albumima “Highway 61 Revisited” iz 1965. na kojemu je pjesma “Like a Rolling Stone” i dvostrukim albumom “Blonde on Blonde” (1966.).

Povlači se 1966. nakon nesreće s motorom i vraća se 1969. s folk albumom “John Wesley Harding”.

Sve se više udaljava od folka i ljevičarskih krugova, odbijajući predvoditi prosvjede i bitke toga doba.

No, njegov interes za građanska prava neće jenjati pa je tako 1991. snimio “Blind Willie McTell”, jednu od najpoznatijih pjesama kasnijih godina njegove karijere u kojoj obrađuje temu ropstva kroz priču o blues pjevaču.

Unatoč velikom utjecaju, Dylan je uspio sačuvati tajnovitost. Pohvale je dobivao unatoč grubom i hrapavom glasu.

“Kritičari su me gnjavili od prvoga dana. Kažu da ne znam pjevati. Da krekećem. Da pjevam kao žaba”, rekao je Dylan prošle godine u neočekivanom govoru koji je održao primajući Grammyja za životno djelo.

Njegov odnos s ljudima često je graniči s potpunom nezainteresiranošću i otvorenim neprijateljstvom, dok se on izbacujući hit za hitom uporno odbijao dodvoravati publici.

U petak, na prvom koncertu Deset Trip festivala u Kaliforniji na kojemu su nastupili veterani rocka, publici nije rekao ni riječ, ostavši joj okrenut leđima, kao što nije dopustio ni da ga se snima tako da ga obožavatelji nisu mogli vidjeti ni na video zidu.

Posljednjih desetak godina, osim na glazbenom polju, bio je aktivan i kao voditelj redovite radijske emisije, Theme Time Radio Hour, a 2004. objavio je autobiografsku knjigu “Kronike”.

Dylan je bio u središtu dvaju novih filmova, dokumentarca “No Direction Home” Martina Scorsesea iz 2005. i biografskog filma “I’m not There” iz 2007. s Christianom Baleom, Heathom Ledgerom i Cate Blanchett.

Nobelova nagrada za književnost posljednja je u ovoj godini, a dobitnicima će biti uručena na svečanosti u Stockholmu 10. prosinca, na dan smrti Alfreda Nobela. Nobelova nagrada za mir dodijelit će se istoga dana na svečanosti u Oslu.

Komentiraj

FOTO:Getty Images
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.