26.02.2014., Zagreb - Konferencija za medije Rektorskog zbora, vezano uz izvanrednu sjednicu Rektorskog zbora na kojoj su njegovi clanovi raspravljali o najavi ministra financija Slavka Linica o novim nacinima koristenja vlastitih sredstava u visokoobrazovnim institucijama. Dijana Vican. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Voditelji Povjerenstva za provedbu Cjelovite kurikularne reforme – rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i docent na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Matko Glunčić ističu kako nitko ne dvoji oko nastavka te reforme, a kao prve zadaća izdvajaju analizu važećih dokumenata i propisa koji se odnose na reformiranje odgojno-obrazovnoga sustava, sagledavanje učinjenog, utvrđivanje problema te osmišljavanje puta njihova rješavanja.

Vican i Glunčić kao primarne zadaće Povjerenstva navode i razmatranje strateških ciljeva, mjera i aktivnosti koje se odnose na reformiranje sustava obrazovanja s gledišta ustanova i čimbenika koji čine obrazovnu infrastrukturu i koji participiraju ili bi trebali participirati u reformi.

Osnovani smo nakon brojnih pitanja i inicijativa dijela profesionalne i druge javnosti, s nastojanjem jasnijega prikazivanja stanja stvari u sustavu odgoja i obrazovanja od onoga koji je mjesecima uzeo maha, te medijskoga i političkoga prostora, napominju Vican i Glunčić u razgovoru za Hinu vođenu nakon njihova imenovanja za voditelje toga povjerenstva.

Voditelji su suglasni kako nitko ne dvoji oko nastavka CKR-a, a kao jedan od ciljeva navode kako će Povjerenstvo razmotriti planirane korake vezane za reformu, kao što je provođenje javne rasprave o 52 kurikularna dokumenta koja se od početka srpnja postupno postavljaju na mrežne stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) i e-savjetovanje. Upozoravaju pak da je  obrazovni dijapazon toliko širok da tako intenzivno i dugotrajno skretanje pozornosti na pitanje nastavlja li se reforma ili ne, ostavlja previsok indeks ‘magle’ na reformske poduzetnosti, ali i niz drugih relevantnih koraka u preobrazbi sustava obrazovanja, što višestrano šteti promišljanju unaprjeđenja obrazovnog sustava.

Sudeći prema tomu što kažete, za vas se ljeto nastavlja radno?

Članovi Povjerenstva pokazali su visok radni elan na prvoj sjednici. Otvorene su vrlo različite teme, kao što su – reformiranje strukovnog obrazovanja, potrebe formiranja još 13 sektorskih vijeća, povezivanje aktivnosti između pojedinih ministarstava, razvlašćivanje ministarstva nadležnog za obrazovanje od strateških aktivnosti vezanih za obrazovanje. Primjerice, Vlada preuzima na sebe imenovanje tijela koje bira i imenuje članove ekspertnih radnih skupina, a ministar nadležnoga ministarstva za obrazovanje potpisuje rješenja. To isto tijelo – samo zato što ga je imenovala Vlada, odnosno premijer, ima ingerencije veće od ministra nadležnoga za obrazovanje, ono traži očitovanja od različitih ustanova iz obrazovne infrastrukture o realizaciji aktivnosti iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, iako to nije predviđeno zakonom, ističe Dijana Vican.

Povjerenstvo je otvorilo pitanje ove, u najmanju ruku, nespretne komunikacije, te ovlaštenja, odgovornosti i moći toga i drugih tijela – postavilo je pitanje čemu služe nadležno ministarstvo i druge ustanove. Ovaj problem se odražava, prema našem mišljenju, i na kreiranje dokumenata CKR-a bez osiguravanja zakonskoga i financijskoga uporišta, dodaje rektorica Vican.

S obzirom pak da su tijekom stručne rasprave upućene brojne kritike na samu metodologiju pisanja međupredmetnih tema, područnih kurikula, a posebno predmetnih kurikula, Povjerenstvo je na svojoj prvoj sjednici u srpnju odlučilo uputiti na javno savjetovanje i tri metodološka priručnika. Kako nam se javlja veliki broj nastavnika i drugih zainteresiranih stručnjaka s primjedbama da je javna rasprava prekratka zbog ljetnih praznika, spremni smo je produljiti, najavljuje Matko Glunčić.

Kao što možete vidjeti posla je napretek, te stoga ne smijemo gubiti vrijeme. Najhitnije je usklađivanje zakonskog okvira i donošenje izmjena i dopuna zakonodavnog okvira jer ovako predloženi kurikularni dokumenti neće moći stupiti na snagu. Nadalje, tu je i analiza i prijedlog izrade financijskoga plana koji podrazumijeva detaljnu razradu aktivnosti, vremenik provedbe, jasne uloge i zadaće te konačno, proračun. S obzirom da to dosad nije napravljeno, teško je kratkoročno, a posebno dugoročno ocijeniti financijske potrebe te je neophodno da se to učini odmah. Naime, reforma bez zakonodavnog, a posebno financijskog okvira, samo je popis lijepih želja. Ne bismo trebali gubiti dragocjeno vrijeme jer, obrazovanje ne smije čekati, upozorava Glunčić.

Članovi Povjerenstva predstavnici su raznih ustanova, ali neke nisu imenovale ustanove. Možete nam reći nešto više o ulozi i jednih i drugih?

“Svaki ministar ima pravo osnovati povjerenstvo kada procijeni da mu je određeno povjerenstvo potrebno i u ministrovim je rukama ‘ključ’ kriterija za izbor članova. Za to postoji i zakonska mogućnost, a kao praksa postoji u svim razvijenim zemljama. Osobno sam sugerirala i priželjkivala sastavljanje povjerenstva u kojem bi bili predstavnici obrazovne infrastrukture”, podsjeća Vican.

Tijekom donošenja odluke shvatila sam da je ministar napravio još bolji izbor – uključio je predstavnike iz šire obrazovne infrastrukture i svi su predstavnici svojih ustanova. Pridružio je predstavnike za objašnjenje kurikula “Hrvatski jezik” i “Povijest”, o kojima je bilo poprilično javne ‘povike’ tijekom stručne rasprave. Kolega Glunčić predstavlja pak STEM područje, koje također izaziva veliki reformsku pozornost. Svi članovi Povjerenstva razumjeli su svoje uloge, pa su konstituirajuću sjednicu učinili radnom. Rad Povjerenstva temelji se isključivo na raspravi i dijalogu, pribavljanju argumenata, objašnjavanju, postavljanju pitanja, ističe Vican.

“Prije svega naglasio bih da Povjerenstvo nije Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme. Zadaća povjerenstva je raditi na svojevrsnoj inventuri stanja s daljnjim preporukama kao što je uvriježeno u europskim procesima te znanstvenim projektima”, objašnjava Glunčić.

Također, u zadaće povjerenstva uključen je i financijski i pravni okvir. Ministarstvo se kod imenovanja Povjerenstva držalo jezgre državnih i javnih tijela neizostavnih u provedbi reforme školstva te nužnih za proces povezivanja obrazovanja i gospodarstva te obrazovanja i šire društvene zajednice. U Povjerenstvo je, također, uključen stručnjak za Hrvatski jezik i Povijest jer je u stručnoj raspravi oko Hrvatskog jezika i Povijesti bilo najviše prijepora i komentara te bi tu činjenicu bilo neozbiljno zanemariti. Također, namjeravamo u budućnosti u ovo Povjerenstvo uključiti i predstavnike drugih institucija vezano uz potrebu razvoja i implementacije šire platforme, ističe suvoditelj Povjerenstva.

Oko reforme obrazovanja postignut je nacionalni konsenzus? Dakle, pred Vama je ozbiljan zadatak?

“Riječ je o nacionalnome projektu koji, iako je sadržaj svih stranačkih programa, nadilazi stranačke programe. Odgoj i obrazovanje kao sustav nije stranačka svojina. Rad Povjerenstva nije politički obojen”, tvrdi Vican.

Pristup radu je analitički, rasprava, dijalog i potkrepljivanje argumentima su naše metode rada. Kada spominjete nacionalni konsenzus, podsjetit ću vas na činjenicu da je Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje ne tako davno (2011. godine) donesen nacionalnim konsenzusom. Podsjetit ću vas na još jednu činjenicu, da je državne pedagoške standarde za predtercijarno obrazovanje donio 2008. godine Hrvatski sabor. Ima više državnih instanci koje bi sustavu odgoja i obrazovanja trebale pristupati daleko ozbiljnije, umjesto zaboravom, ističe suvoditeljica Povjerenstva.

Dosadašnja rasprava o kurikularnoj reformi pokazala je veliku zainteresiranost javnosti za promjene u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu te je postignut opći konsenzus o nužnosti reforme školstva. Rezultati stručne rasprave i velik broj pristiglih očitovanja u tu raspravu, njih više od tri tisuće, pokazali su visok stupanj osviještenosti i angažmana struke oko kurikularne reforme. Iz svega ovoga, jasno je da je pred nama ozbiljan i važan posao koji ne smije ovisiti o politici, ideološkim podjelama ili izborima, smatra Glunčić.

Koji su, po vama, ključni nedostatci sadašnjeg obrazovnog sustava, te kako te nedostatke otkloniti?

Osobno mislim (ne govorim u ime Povjerenstva) da je nerješavanje jednosmjenskog rada osnovnih i srednjih škola ključni problem. Mislim da je problem što je proračunsko izdvajanje za obrazovanje nestabilno, a pritom je upravo taj razdio državnoga proračuna ‘otvoren’ za uzimanje i krpanje drugih politički prigodnih potreba. Najveći nedostatak je diskontinuitet u strateškome planiranju obrazovanja, koji pak proturječi svrsi i smislu onoga što ima značaj nacionalnoga projekta, tvrdi Vican.

Najvažniji faktor za povećanje kvalitete obrazovanja i temeljni preduvjet uspješnih kurikularnih promjena je nastavni kadar – učitelji, nastavnici, profesori. Najvažnije mjere za poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava trebaju biti usmjerene na intenzivno i trajno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te na poboljšanje njihova društvenoga i materijalnog statusa. Nadalje, trebalo bi ustanoviti sustav poticaja i stipendija čime bi se u nastavnički poziv privukli talentirani mladi ljudi i najbolji studenti, uvjeren je Glunčić.

“Također, važan problem hrvatskoga školstva je i strukovno obrazovanje koje bi trebalo istovremeno osposobiti učenike za rad na potrebnoj znanstveno-tehnološkoj razini, ali i osigurati im dovoljno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje. Taj problem tek treba riješiti i njegovo rješavanje i bit će jedan od važnih zadaća Povjerenstva”, kaže Glunčić.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.