Oporba Venezuele u srijedu je započela “majku svih prosvjeda” na kojem optužuje predsjednika Nicolasa Madura za diktatorske metode u gušenju nezadovoljstva naroda zbog duboke gospodarske krize, a agencije prenose da je na okupljanju ubijen student.

Tijekom protuvladinih prosvjeda u glavnom gradu Caracasu ubijen je student koji je upucan u glavu, rekli su sigurnosni izvori, kako prenosi Reuters.

Nakon prošlotjedne kulminacije demonstracija pri kojoj je poginulo petero ljudi, prosvjednici diljem Venezuele ponovno su izašli na ulicu, tražeći od vlade da odredi datum za odgađane izbore, zaustavi represiju snaga sigurnosti nad prosvjednicima, te poštuje autonomnost zakonodavne vlasti u kojoj dominira oporba.

Nedavni prosvjedi opetovano su završavale sukobima između prosvjednika i snaga sigurnosti u kojima su mladi gađali policiju kamenjem, a ona uzvraćala suzavcem.

“Bojimo se, ali moramo djelovati”, rekla je Carmen Medina, 55-godišnja socijalna radnica, u četvrti El Paraiso iz koje su prosvjedi krenuli.

“Marširamo za slobodu naše zemlje”, dodala je.

“Nedavno sam diplomirao… a sad u banci imam dovoljno samo za bocu ulja za kuhanje”, istaknuo je Gregorio Mendoza, 23-godišnji inženjer iz južnog grada Puerta Ordaza, sjedišta venezuelanske naftne industrije.
“Sve smo siromašniji svakog dana”, naglasio je.

Prosvjednici su se okupili i u graničnom gradu San Cristobalu, te u Maracaibu, također gradu nafte.

Prosvjednici su se u Caracasu okupili na nekoliko desetaka lokacija, te planiraju marširati do ureda državnog pravobranitelja, zaštitnika ljudskih prava. Prethodne pokušaje dolaska do njegovog sjedišta blokirala je Nacionalna garda, što je rezultiralo sukobima. Vlasti su tada zatvorile stanice podzemne željeznice i postavile kontrolne točke na autocestama.

Predsjednik Venezuele tvrdi kako su nedavni prosvjedi samo pokušaj oporbe da širi nasilje i zbaci njegovu vladu, pa je pozvao pobornike svoje Socijalističke stranke da održe konkurentski marš u Caracasu.

Maduro ističe kako ga ove demonstracije posjećaju na one iz 2002. koje su dovele do kratkotrajnog puča protiv njegovog prethodnika i mentora, preminulog socijalističkog čelnika Huga Chaveza. Nakon tog prosvjeda je napravljena velika čistka u vojsci koja danas otvoreno podržava Madura.

Čelnici oporbe smatraju kako će se snaga ekonomskog kolapsa u Venezueli, državi koja prema OPEC-u ima najveće naftne rezerve na svijetu, no u kojoj milijuni ljudi svakodnevno gladuje, pokazat kao točka preokreta.

“Ova je vlada u svojoj završnoj fazi”, naglasio je u utorak navečer Henrique Capriles, političar koji se dva puta kandidirao na predsjedničkim izborima u toj južnoameričkoj zemlji.

“Ovo će eskalirati … i natjerati Madura i njegov režim da održe slobodne i demokratske izbore”, tvrdi Capriles kojemu je početkom mjeseca zabranjeno obnašanje svih javnih dužnosti u sljedećih 15 godina, čime mu je de facto onemogućena kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima.

Vrhovni sud Venezuele u ožujku je donio odluku kojom je preuzeo ovlasti Nacionalne skupštine, što je izazvalo val prosvjeda i osudu međunarodne zajednice i natjeralo sud da početkom travnja povuče tu mjeru.

Izborno vijeće koje je sklono vladi odgodilo je izbore za guvernere saveznih država koji su se trebali održati prošle godine. Oporba tvrdi kako je to napravljeno jer bi vladajuća Socijalistička stranka na njima najvjerojatnije zabilježila jako loš rezultat.

Jedanaest država Latinske Amerike ovog je tjedna objavilo zajedničko priopćenje kojima se od venezuelanskih vlasti traže da dogovori vremenski okvir za izbore “kako bi se dopustilo brzo rješenje za krizu u kojoj je Venezuela”.