Politički čelnik vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov pozdravio je predstojeći sastanak predsjednice Hrvatske i premijera Srbije, ističući da vjeruje da će njihov posjet Subotici i Tavankutu pridonijeti većoj vidljivosti ove zajednice prije svega u vodstvu srbijanske vlasti.

“Najprije valja istaknuti kako će u ponedjeljak predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji po prvi puta, nakon četiri godine, imati priliku izravno se susresti sa srbijanskim premijerom i mandatarom nove Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem. Važnim nam se čini da će se to dogoditi u Tavankutu, mjestu s pretežitim hrvatskim življem, mjestu koje odlično oslikava ne samo svu nepovoljnost društvenih i političkih uvjeta u kojima Hrvati u Vojvodini žive, nego se ovdje bilježe i uspješni napori Hrvata za boljitak i stvaranja perspektiva za opstanak“, naveo Žigmanov.

U tom smislu, dodao je, želimo vjerovati kako će ovaj susret napokon biti početkom institucionalnog oblika komunikacije i suradnje Hrvata u Vojvodini s vlastima u Srbiji u rješavanja nagomilanih problema s kojima se suočavamo.

“Jer, do sada ne samo da je izostajala komunikacija i suradnja, već smo znali biti, kao što je to bio slučaj u vrijeme prije izbora, objektima bezrazložnih napada od strane najviših državnih dužnosnika“, istaknuo je predsjednik i zastupnik u Skupštini Srbije Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Žigmanov.

Naglasio je kako ih raduje otvaranje službene komunikacije između predstavnika dviju država, jer se dosadašnja praksa međusobnog obraćanja, uz prečeste negativne sadržaje, gotovo isključivo putem medija čini posve neodrživom.

“Najavljeno potpisivanje deklaracije o unapređenju odnosa između Republike Hrvatske i Republike Srbije smatramo pozitivnim korakom, koji može biti od velike važnosti za budućnost hrvatsko-srpskih odnosa, a uključenost na samome početku toga procesa i vojvođanskih Hrvata može biti jamstvo naših nada u vlastiti društveni boljitak“, zaključio je čelnik DSHV-a.

U zahtjeve da budu uključeni u cjelokupne srpsko-hrvatske odnose, te otvaranje institucionalnog dijaloga sa srbijanskom vladom, politički predstavnici hrvatske manjine godinama ističu važnost uvođenja modela zajamčenoga mandata u Skupštini Srbije, po modelu koji se primjenjuje za srpsku manjinu u Hrvatskoj.

U otvorena pitanja njihova statusa spada i nepostojanje školskih udžbenika za sve razrede osnovne i srednje škole nastave na hrvatskom jeziku, kao i razmjerne zastupljenosti pripadnika hrvatske manjine u državnim tijelima Srbije.

U Srbiji živi oko 58.000 Hrvata, najviše u Vojvodini, gdje su priznata nacionalna manjina a njihov materinski jezik priznat je kao jedan od službenih u Pokrajini. Njihovo političko, obrazovno, kulturno i informativno središte je Subotica u kojoj se nalaze sjedišta tri profesionalne institucije zajednice – Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove “Hrvatska riječ”.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i premijer Srbije Aleksandar Vučić sastat će se u ponedjeljak u Dalju, a potom će zajednički posjetiti mjesto Tavankut i Suboticu u Vojvodini, gdje će potpisati Deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Republike Srbije i Republike Hrvatske.

Komentiraj

FOTO:HINA/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.