Hrvatska i Rusija imaju dobre i prijateljske odnose, nisu opterećene bilateralnim problemima i imaju puno prostora za suradnju, ocijenio je u srijedu u Zagrebu ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Azimov je istaknuo na predavanju  o rusko-hrvatskim odnosima i vanjskoj politici Rusije održanom u Europskom domu, da se “Rusija ne natječe za utjecaj u Hrvatskoj” i da poštuje njezino članstvo u Europskoj uniji i NATO-u te da ono ne predstavlja prepreku za suradnju dviju zemalja.

“Postoje mogućnosti za suradnju na nizu područja… i članstvo Hrvatske u EU i NATO-u nije zapreka.”

Također je rekao da je u svrhu unapređenja odnosa Moskva predložila RH pet nacrta sporazuma.

Rekao je da je oko 50 posto plina na hrvatskom tržištu iz Rusije.  “Ako je Hrvatska zainteresirana, povećat ćemo opskrbu plinom”, kazao je Azimov.

  • Naglasio je kako je u Hrvatsku samo ove godine, unatoč sankcijama EU-a, posjetilo 70.000 ruskih turista koji troše do 30 puta više nego neki europski turisti.

Govoreći o sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog ukrajinske krize, Azimov je rekao da je ruski inters da se one ukinu što je prije moguće. Sankcije utječu na rusko gospodarstvo, ali i na gospodarstvo EU-a i  za sada nema naznaka da će skoro biti ukinute, izjavio je.

“Rusija je možda najprirodniji i najlogičniji partner EU-a i siguran sam da ćemo prije ili kasnije moći obnoviti naše strateške odnose”, naglasio je on.

Azimov je rekao da su sankcije nametnute Rusiji utjecale i na Hrvatsku, iako ne u velikoj mjeri, te da je RH izgubila oko 25 milijuna eura godišnje. Tako se na primjer svo voće koje je Rusija uvozila iz Hrvatske, sada uvozi iz Srbije, dodao je.

Ruski veleposlanik osvrnuo se i na ukrajinsku krizu. Kako je rekao, sporazum iz Minska, čija je svrha okončanje ukrajinske krize, obje strane provode, ali je problem još uvijek politički dio sporazuma, odnosno dijalog između Kijeva i Donbasa i status te regije koja želi veću autonomiju.  Po njegovim riječima, tamo ima ruskih dobrovoljaca koji se bore na strani pobunjenika isto kao što ima dobrovoljaca iz zemalja EU-a, a među njima i Hrvatske. Azimov je ustvrdio da redovite ruske vojske u Donbasu nema.

Dotaknuvši se ruskih zračnih udara protiv Islamske države u Siriji, Azimov je rekao da to nije bila laka odluka te da je ona donesena na traženje sirijskog predsjednika.  Prema procjenama Moskve, u Siriji se bori sedam do osam tisuća dobrovoljaca iz Rusije, većinom sa Sjevernog Kavkaza. “Naravno da ne želimo da se oni vrate u Rusiju”, kazao je dodajući da bi isto tako oni mogli doći i u Europu.

Istaknuo je kako Rusija želi  poduprijeti nacionalno jedinstvo Sirije, kao i prekid vatre, te da narod Sirije sam treba odlučiti i izabrati hoće li opredsjednik Bashar al Assad ostati na vlasti.

Komentiraj


FOTO:Ilustracija: Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.