U Donjem Srbu počelo je okupljanje sudionika antifašističkog skupa u organizaciji SABA I SNV-a  kojim se obilježava 75. obljetnica ustanka naroda Like , koji treba početi u podne u podnožju velikog partizanskog spomenika gdje je, na današnji dan prije 75 godina, nakon više tjedana ustaške represije, stanovništvo ličkog kraja podiglo ustanak.

Međutim, prosvjedni skup organizira i Autohtona HSP kojeg vodi potpredsjednik A HSP-a Vladimir Kinđerski, a koji je Hini uoči skupa rekao da će to biti “mirno okupljanje, samo da bi se ukazalo na činjenicu da je SNV-ov skup eklatantni povijesni falsifikat”.

Prema informaciji glasnogovornika zadarske policije Elisa Žodana pripreme i osiguranje oba skupa odvijaju se prema planu, nije došlo do uhićenja niti jedne osobe te je zanijekao da su igdje na području PU zadarske prosvjednici blokirali cestu.

Naime, proširila se vijest da policija nije propustila jedan autobus prosvjednika za skup A-HSP zbog toga što imaju majice sa neprihvatljivim obilježjima te da su oni izašli iz autobusa i zaustavili promet.

Razvoj događaja:

14:50 Pred okupljenim prosvjednicima Keleminec je održao govor u kojem je još jednom ponovio kako je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija. “Nitko mi ne može zabraniti da dođem u Hrvatsku”, rekao je Keleminec.

14:00 Keleminec i prosvjednici uzvikuju “Za dom spremni”

 

13:20 Pupovac je poručio: Oni kojima je današnji dan kontroverzan neka pročitaju tekst Goldsteina.

13:05 Nikola Budija u govoru je napao Kolindu jer je izbacila bistu Tita s Pantovčaka. “Ja sam Hrvat al nisam ustaša, nego Titov borac”, rekao je.

13:00 Uz partizanski spomenik u Donjem Srbu gdje je u podne počeo program proslave Dana ustanka naroda Like, u organizaciji SNV-a i SABA-a, žene s hrvatskim barjacima, njih 15, za vrijeme govora bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, pjevale su domoljubne pjesme i tako ometale govornika.

Prosvjednice su se potom same udaljile sa skupa, bez prisile policije.

Saša Milošević je u ime SNV-a odmah reagirao rekavši da policija nije osigurala na vrijeme prijavljeno javno okupljanje.

12:50 Prosvjednici su prekinuli Mesićev govor.

 

 

12:30 Položeni su vijenci. Predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec, nakon pregovora s policijom i pružanja pasivnog otpora, odlučio je ući u autobus za Borićevac gdje će prisustvovati služenju svete mise za žrtve.

12:15 Počelo je obilježavanje Dana ustanka, a stigao je i Stjepan Mesić. Željko Glasnović izvrijeđao je Zorana Pusića za vrijeme davanja izjave, nazvavši ga moralnom nakazom.

11:55 Policija je propustila kolonu prosvjednika koji kreću prema Srbu u tri autobusa i nekoliko desetaka osobnih automobila. Druga skupina prosvjednika je u Srbu. javlja N1.

11:50 Nakon što su prosvjednici blokirali magistralu jer ih policija nije pustila u Srb, prosvjednici su ipak propušteni. Među prosvjednicima je i Keleminec, koji ima zabranu ulaska u Srb. Policija ga ne pušta da prođe, zbog čega je sjeo na cestu i pruža otpor.

Keleminec: Uhitit će me po nalogu Pupovca

Predsjednik A-HSP Dražen Keleminec je još u Bruvnu, gdje su članovi A- HSP formirali kolonu automobila i dva autobusa za zajednički odlazak na prosvjed u Srb, rekao novinarima kako očekuje da će ga pred Srbom uhititi i to po nalogu, kako je rekao, “ministra unutarnjih poslova Milorada Pupovca”. Upitan je li to lapsus, odgovorio je da nije jer da je u Hrvatskoj Milorad Pupovac i ministar MUP-a i predsjednica Republike i Hrvatske i predsjednik Vlade RH, ali i ministar financija jer “Pupovac dobiva veliki novac kad plaća po 200 kuna svakom od sudionika proslave u Srbu i trošak puta iz Srbije i BiH “i to svima onima koji su vršili agresiju na Republiku Hrvatsku”.

Predsjednik A-HSP javno je pozvao Hrvatice i Hrvate da s hrvatskim barjacima dođu na “prosvjed protiv svih onih koji danas pod krinkom antifašizma dozvoljavaju slavlje četničkih zločina, protiv onih koji veličaju ideologiju Velike Srbije i četničkih zločina nad nedužnim Hrvatima Brotnje i Boričevca i drugih Hrvata  na području Like od 27. srpnja 1941. nadalje, ali protiv onih koji podržavaju agresiju na Hrvatsku koja je započeta 25. srpnja 1990.  mitingom četnika u Donjem Srbu i huškaškim govorima Šešelja i Raškovića”.

Nasuprot tome SNV, čiji je predsjednik Milorad Pupovac, dopisom se uoči skupa pisano odredio prema zločinima nad Hrvatima u hrvatskim selima Brotnja i Boričevac, uz naglasak da se “većina srpskog stanovništva nije opredijelila za četnike, već za partizane”.  Sasvim je jasno, piše SNV, da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka i da je ustanak bio jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje. Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27. srpnja 1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj. Četiri godine nakon početka ustanka, bratstvo i jedinstvo Srba, Hrvata i drugih naroda toj je borbi donijelo pobjedu. Oružane borbe su počele u vidu masovnog narodnog ustanka, a ne partizanskog načina ratovanja. Dakle, za razliku od ostalih krajeva Hrvatske i Bosne, u kojima je antifašistički otpor nastajao od malih logora i borbenih grupa do brojnijih četa i odreda, u drvarskom kraju Bosne i u hrvatskom kotaru Donji Lapac ustanak se dogodio stihijski i odjednom, kao općenarodni otpor ustaškoj represiji.

SNV: Stradanja bi ’41 bila veća da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane

Puna kontrola nad postupcima raznih grupa naprosto nije bila moguća, piše u dopisu SNV-a, posebno kada se uzme u obzir da je diferenciranje ustanika na pročetnički orijentirane i na tzv. gerilce (partizane) bila proces koji je trajao neko vrijeme. Sve su to bili uzroci zločina nad Hrvatima i muslimanima. Na žalost, takvih je osvetničkih postupaka tokom ustanka bilo na više mjesta. Više je navoda u kojima se spominju zločini koje su počinili četnici i dio partizanskih snaga poput ubojstva 37 članova/ca obitelji Ivezić iz Brotnje 28. srpnja.  Njihove kuće su opljačkane i uništene. Unatoč nastojanjima Gojka Polovine da spriječi osvetništvo i upozori Boričevljane, u Boričevcu je 2. kolovoza  pobijeno 55 Hrvata koji se nisu, poput brojnih svojih sumještana, sklonili u Kulen Vakuf. Pod izlikom da je veći dio stanovnika sela sudjelovao u zločinima počinjenim u Suvaji, svi su do jednoga poubijani, a cijelo selo je spaljeno. Najveća osvetnička ubijanja hrvatskih i muslimanskih seljaka i građana dogodila su se u rujnu, prilikom napada ustanika na Kulen Vakuf. Sigurno je da bi osvetničkih akcija bilo i više, piše SNV zaključno, da se većina srpskog stanovništva nije opredijelila za partizane, a ne za četnike. U protivnom, hrvatsko i muslimansko stanovništvo bi već u toku rata bilo izloženo znatno širim reperkusijama koje su zagovarali veliki dijelovi četničkog pokreta.

U bivšoj je državi 27. srpnja bio službeno ‘Dan ustanka naroda Hrvatske’, ali je, nakon osamostaljenja Hrvatske, taj praznik ukinut i kao zamjena uveden Dan antifašističke borbe , hrvatski državni blagdan koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.

 

>> FOTO Index u Srbu: Ustaše na logorovanju pišaju po hrvatskim kostima

Podsjetimo, podno spomenika ustanku članovi A-HSP-a postavili su šator u znak prosvjeda zbog proslave obljetnice.

Na svečanosti će, uz ostale, govoriti bivši predsjednik Republike i počasni predsjednik SABH-a Stjepan Mesić, predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

U najavi skupa, SNV konstatira kako je “sasvim jasno da su partizani bili pokretači i glavna snaga ustanka”, koji je bio “jedini izlaz za srpsko stanovništvo Like, kojem je prijetilo potpuno fizičko uništenje”.

“Unatoč nespornim zločinima koje su počinile četničke formacije i dio partizanskih snaga, ne može se osporiti činjenica da je ustanak u Srbu 27.7.1941. postavio temelje antifašističke borbe u Hrvatskoj”, navodi se u najavi skupa.

Komentiraj

FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.