Ustavni je sud u ponedjeljak odbacio niz zahtjeva za ocjenom ustavnosti Zakona o izboru zastupnika u Hrvatskom saboru, među kojima i tumačenje Hrvatskih laburista da su dužnosti gradonačelnika i načelnika općine nespojive sa zastupničkom, odnosno da se čelnici lokalne samouprave ne bi smjeli kandidirati za zastupnike.

Dužnosti župana, gradonačelnika i općinskih načelnika nisu ustavne kategorije

Laburisti se u podnesku Ustavnom sudu pozivaju na ustavne odredbe koje jamče trodiobu vlasti, tumačeći kako su gradonačelnici i načelnici općina u svojim jedinicama izvršna vlast pa stoga ne mogu obnašati dužnost u Saboru kao zakonodavnom tijelu.

Ističu i da zastupnici, koji su ujedno na čelu gradova i općina, u Saboru odlučuju o zakonima koji izravno utječu na njihov položaj u lokalnoj samoupravi, a podsjećaju i da je među dužnosti nespojive sa zastupničkim izborni zakon ubrojio župane i gradonačelnika Zagreba.

Ustavni sud, međutim, odgovara kako se ustavno načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu odnosi na državnu razinu, a državna vlast ograničena je pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.

“Suprotno tome, dužnosti župana, gradonačelnika i općinskih načelnika nisu ustavne kategorije. Njih Ustav ne spominje. Pitanja vezana uz izbor, pravni položaj, ovlasti i obveze tih dužnosnika uređuju se zakonom”, navodi Ustavni sud i zaključuje kako je odluka o tome trebaju li načelnici općina i gradonačelnici sjediti u zastupničkim klupama na Saboru, koji je jedini ovlašten dopunjavati zakone.

Izborni prag od pet posto razmjeran je cilju

Stranka reda od Ustavnog je suda zatražila da ocjeni ustavnost izbornog praga od pet posto glasova koje u nekoj izbornoj jedinici moraju osvojiti liste kandidata da bi ušle u Sabor.

U podnesku su naveli kako se strankama koje ne prijeđu taj prag oduzimaju važeći glasački listići, koji se D’Hondtovom metodi pridodaju listama s najboljim izbornim rezultatom.

Budući da se najjačima daju glasovi birača koji nisu za njih glasovali, Stranka reda tumači kako se tako povrjeđuje njihovo opće i jednako biračko pravo da biraju (aktivno biračko pravo) i da budu birani (pasivno biračko pravo). Pritom se pozivaju na Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe koja jamči pravo na slobodne izbore.

Ustavni sud odgovara da su izborna načela u Konvenciji općenita, a zakonodavac ima široko područje slobodne procjene, što se odnosi i na visinu prohibitivne klauzule, odnosno izbornog praga.

U obrazloženju odluke poziva se na presudu Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio da je izborni prag od 10 posto u razmjernom izbornom sustavu u Turskoj imao legitiman cilj.

“I članak 41. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatskom saboru ima nedvojben legitimni cilj: sprečavanje pretjerane fragmentacije Hrvatskog sabora i jačanje državne stabilnosti. Stoga je negativni učinak na sposobnost funkcioniranja Hrvatskog sabora dovoljno relevantan razlog s ustavnog aspekta da bi se opravdalo zadiranje u načelo jednakosti biračkih prava prohibitivnom klauzulom odnosno izbornim pragom od pet posto”, kaže Ustavni sud.

Napominje da bi se pitanje ustavnosti prohibitivne klauzule u izbornom zakonu moglo postaviti samo kad bi se izborni prag nerazmjerno povisio, a pritom svi drugi elementi sustava ostali isti, ili kad bi se drugi elementi izbornog sustava promijenili tako da prag od pet posto više ne bi osiguravao “slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnog tijela”.

U Europi nema zajedničkog pristupa pravima osoba bez poslovne sposobnosti

Odbačen je i zahtjev skupine predlagatelja, među kojima je i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, koji osporavaju ustavnost odredbe po kojoj izabranom zastupniku mandat prestaje ako je pravomoćnom sudskom odlukom lišen poslovne sposobnosti.

Predlagatelji tvrde da je takva odredba suprotna Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, no Ustavni sud ističe da “još uvijek ne postoji zajednički pristup tom pitanju među europskim državama, a ne postoji ni suglasnost o načinu i opsegu primjene Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, što potvrđuje i sama skupina predlagatelja u svom prijedlogu”.

Ustavni sud također naglašava da oduzimanju poslovne sposobnosti prethodi sudski postupak u kojem su zajamčena sva prava pravičnog suđenja.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/ Pixell
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.