“Ustavni sud mogao bi se oglasiti o iznimci tolerancije ZDS”

Autor:

Novska, 7.9.2017 - Spomen ploèa jedanaestorici poginulih HOS-ovaca skinuta sa zgrade djeèjeg vrtiæa u središtu Jasenovca u èetvrtak je prebaèena desetak kilometara iznad Novske, na mjesto gdje je podignuto spomen obilježje braniteljima koji su poginuli na novljanskome ratištu. U 13,40 sati spomen ploèa, koja u grbu HOS-a sadrži ustaški pozdrav "Za dom spremni", postavljena je na za to pripremljeni teren na Trokutu iznad Novske.
foto HNA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ua

Profesorica ustavnog prava Sanja Barić u subotu je još jednom komentirala preporuke, koje je ovog tjedna objavilo Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima. Njenu objavu s Facebooka prenosimo Vam u cijelosti:

“Update nakon čitanja sva 3 izdvojena mišljenja koja potpisuju ukupno 7 od 17 članova Povjerenstva (1 član 1 mišljenje, 1 član 1 mišljenje i 5 članova 1 mišljenje):

1. Smatraju da bi trebalo razmotriti i potpuno jednako (kao prima facie sporna obilježja) tretirati i sva obilježja komunizma (npr. crvenu zvijezdu ili SF-SN pozdrav);
2. Neka izdvojena mišljenja dvoje da li je zabranjivanje kao takvo svrsishodan putu za zreli narod i njegov put u rekoncilijaciju i budućnost.
3. Svi hvale dijalog i koncilijantan stav kao suštinski element puta prema budućnosti, uz uvažavanje i pijetet prema svim žrtvama.
4. Neki posebno naglašavaju pasus iz zajedničkog “Dokumenta dijaloga” u kojem se naglašava obveza korištenja službenih državnih obilježja (a ne, npr. uporaba zastave s prvim bijelim poljem na grbu).

Vidljivo je, dakle, da nitko ne dvoji o nedopustivosti i neprihvatljivosti NDH simbola. Taj dio je nesporan. Sporno je samo stajalište oko tretmana komunističkih simbola. Dok većina smatra da ih treba tretirati ovisno od slučaja do slučaja, dio manjinskih mišljenja smatra da ih treba potpuno zabraniti, odnosno tretiratati jednako kao i NDH simbole.

Nakon rada Povjerenstva ostaje i još jedno pravno pitanje, pitanje teorije “službene tolerancije”, za koju bi možda najkorisnije i pravno najispravnije bilo da sam Ustavni sud RH proglasi – primjerice, u prigodnom izvješću – da li je ona kao takva ustavnopravno prihvatljiva i egzistentna u pravnom poretku RH, i ako da, pod kojim točno uvjetima.

Sva ostala detaljna povijesna i politološka razmatranja ovog dijela hrvatske povijesti ili zbilje ostavljaju se – tamo gdje im je i mjesto – na trajno i slobodno proučavanje, raspravljanje i istraživanje odgovarajućih struka”, napisala je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.