Ustavni stručnjaci Sanja Barić i Mato Palić ocijenili su u srijedu da posebni savjetnik predsjednice Republike Vladimir Šeks nije u pravu kada tumači da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović može raspisati izbore i prije nego što se Sabor raspusti ili mu mandat istekne po sili Ustava, i uvjereni su da bi takav potez značio grubo kršenje Ustava.

Nepotreban konflikt između predsjednice i Sabora

“Jasno je da ta tvrdnja nije točna i gospodin Šeks to dobro zna”, komentirala je Hini Sanja Barić, profesorica ustavnog prava na riječkom Pravnom fakultetu. Uvjerena je da predsjednica, unatoč Šeksovim tumačenjima, neće pribjeći takvom scenariju već je Šeks svojom izjavom želio “stvoriti nepotreban konflikt između predsjednice i Sabora i pobuditi sumnju kod dijela birača”.

Podsjeća da je Sabor konstituiran 22. prosinca 2011., a mandat mu po Ustavu traje četiri godine. S obzirom da Ustav propisuje da se izbori moraju održati najkasnije 60 dana od isteka mandata Sabora, krajnji rok za održavanje izbora je 20. veljače, tumači Barić.

Dodaje kako se Sabor i sam može raspustiti prije isteka mandata, ali o tome može odlučiti isključivo Sabor, dok predsjednica nema takve ovlasti.

“Moguće je u nekom dogovoru između parlamentarnih stranaka i predsjednice zaključiti da će se izbori održati i ranije, dok još zasjeda Sabor, ali samo u dogovoru sa Saborom, a nikako u nekakvom konfliktu”, smatra Barić.

Krajnji rok za izbore u veljači

Upozorila je kako Šeksova izjava da se izbori moraju održati najkasnije 6. prosinca nema temelja u Ustavu, pri čemu se predsjednicu dovodi u lošu poziciju što, kaže, nije dobro za tu instituciju.

I Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku tumači da mandat sadašnjeg saziva Sabora istječe 22. prosinca te da je, shodno tomu, krajnji rok za izbore u veljači.

“Ako bi Sabor ranije donio odluku o raspuštanju, onda teče rok od 60 dana za izbore. To je jasno i vidljivo iz tumačenja Ustavnog suda iz 2010. godine. Ustav jasno propisuje da mandat traje četiri godine, a 6. prosinca aktualnom sazivu Sabora taj mandat još uvijek neće isteći. Tvrdnja da se izbori moraju održati prije isteka mandata izgleda kao da je pitanju nekakvo izvanredno stanje”, kaže Palić.

Ističe da predsjednica nema ustavnu mogućnost raspisati izbore prije nego što se Sabor raspusti. “Ti bi bilo kršenje Ustava, jer je predsjednica vezana raspuštanjem ili istekom mandata Sabora. Tek tada se aktivira ovlast po kojoj određuje datum izbora, ali i tada je ograničena rokovima”, kaže Palić.

U pitanju i novi izborni zakon

Šeksovo tumačenje dovodi u pitanje i novi izborni zakon, po kojemu će se na izborima prvi put primijeniti preferencijalno glasovanje i tzv. ženska kvota, budući da je donesen u veljači, a izborna se pravila ne smiju mijenjati u izbornoj godini, podsjeća Palić.

Na izvješće Ustavnog suda iz 2010. poziva se i SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin. Ustavni sud tom je odlukom odbio ocijeniti ustavnost izmjena izbornih zakona donesenih u izbornoj godini, a u obrazloženju odluke naveo je da se “izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora” te da se “Hrvatski sabor može raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika”.

Sve dotadašnje parlamentarne izbore ocijenio je prijevremenim, jer su održani nakon raspuštanja Sabora, odnosno prije isteka četverogodišnjeg mandata zastupnika.

“Striktno de jure gledano, nismo imali redovnih izbora jer su takvi tek oni koji bi bili održani nakon isteka četverogodišnjeg mandata Hrvatskog sabora”, kaže Grbin.

Uvjeren je da bi postupanje predsjednice po Šeksovom tumačenju bilo “najgrublje kršenje Ustava koje je do sada poduzeo ijedan hrvatski predsjednik”.

Komentiraj

FOTO:Marko Mrkonjic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.