Srbijanski ministar obrazovanja, znanosti i razvoja tehnologije Mladen Šarčević izjavio je u utorak u Zagrebu kako su udžbenici za srednje škole za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u skupštinskoj poceduri do kraja ožujka, a nakon toga će biti poznati i svi standardi za te udžbenike, za koje su spremni i izdavači.

Hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak susrela se u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) sa svojim srbijanskim kolegom Šarčevićem, oboje ministara su novinarima dali izjave o rezultatima sastanka, te odgovarali na njihova pitana.

Srednjoškolski udžbenici na hrvatskome jeziku su pripremljeni i u skupštinskoj su proceduri

Jedno od pitanja upućenih ministru Šarčeviću bilo je i je li zadovoljan uvjetima u kojima se školuju srpski učenici u Hrvatskoj i statusom škola koje provode nastavu na srpskome jeziku. Istaknuvši da se kao ministar obrazovanja zauzima za načelo da sva djeca imaju pravo obrazovati se na materinskome jeziku, rekao je da će za boravka u Hrvatskoj posjetiti srpsku gimnaziju i još neke škole, te da je u razgovoru s ministricom Divjak ‘prošao’ sve teme, pa nakon toga može reći da je vrlo zadovoljan.

Novinare je zanimalo i kada se mogu očekivati udžbenici na hrvatskome jeziku za srednje škole, a ministar je odgovorio da su ti udžbenici pripremljeni i bit će do kraja ožujka u skupštinskoj proceduri, a nakon toga će biti poznati i svi standardi za udžbenike za koje su, dodao je, spremni i izdavači. Šarčević je najavio da će srbijanska premijerka Ana Brnabić i on već ovoga četvrtka javnosti u Srbiji predstaviti neke modele novih udžbenika.

Podsjetio je kako je od ove školske godine riješeno pitanje udžbenika za osnovne škole za učenike hrvatske nacionalne manjine, te dodao kako su sada na redu udžbenici za srednju školu, a planira se čak i osnivanje glazbenih odjela za djecu koja sviraju hrvatske nacionalne instrumente, poput tamburice.

Ministar Šarčević ocijenio je da je “odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, a i prema svim ostalim manjinama, u Srbiji vrlo korektan i do sada nitko nije imao nikakvih negativnih primjedaba”.

U Srbiji živi 58.900 Hrvata, a u Hrvatskoj oko 185 tisuća Srba

Vezano uz novinarsko pitanje upućeno ministrima koliko je učenika nacionalnih manjina u obrazovnim sustavima Hrvatske i Srbije, ministrica Divjak podsjetila je da u Hrvatskoj živi oko 185 tisuća Srba, a ministar Šarčević izvijestio je da u Srbiji živi oko 58.900 Hrvata.

Divjak je objasnila da se u hrvatskom obrazovnom sustavu učenici srpske nacionalne manjine školuju u osnovnim školama po tri modela: A, B i C. U modelu A kompletna se nastava provodi na srpskome jeziku i u njemu je oko 800 učenika. U modelu B nastava prirodoslovnih predmeta provodi se na hrvatskome jeziku, a ostali predmeti na srpskome, a u modelu C su posebni satovi srpskoga jezika i kulture. Hrvatska ministrica posebice je istaknuti bazični model A u kojemu je 800 učenika.

U hrvatskim srednjim školama ima pak 28 različitih modela programa na srpskome jeziku, a ove godine učenici su upisani u 16 programa. Ministrica je rekla kako je razlog zašto učenici nisu upisani u ostale programe zapravo nedostatak interesa za te programe što je, istaknula je, na žalost sudbina deficitarnih programa za strukovna zanimanja s kojima se suočavamo, bez obzira na to provodi li se nastava na hrvatskome ili na srpskome jeziku.

U Srbiji za sada tri srednjoškolska programa za učenike pripadnike hrvatske nacionalne manjine

Hrvatska ministrica napomenula da u Srbiji postoje tri srednjoškolska programa za učenike pripadnike hrvatske nacionalne manjine, a njezin srbijanski kolega najavio je kako će se raditi na tome da bude više srednjoškolskih programa, posebice na području Bačke u okolici Subotice i Sombora, gdje živi najviše pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

Uz napomenu kako nema dovoljno nastavnika koji će učenike poučavati na hrvatskome jeziku, Šarčević je najavio da će se to nastojati promijeniti tako da će se osnovati Katedra za hrvatski jezik na Sveučilištu u Novome Sadu. Rekao je da postoje modeli poučavanja pripadnika hrvatske nacionalne manjine poput onih u Hrvatskoj za srpsku nacionalnu manjinu, među kojima je i model C po kojemu učenici uče hrvatski jezik i kulturu, a takvih je škola najviše u Srijemu u blizini Srpske Mitrovice, gdje je manji broj učenika pripadnika hrvatske nacionalne manjine.

Izvijestio je kako se sve više učenika javlja da bi htjeli pohađati nastavu na hrvatskome jeziku te da će se, s obzirom da je riječ o civilizacijskome pitanju, učiniti sve kako bi im se omogućili najbolji uvjeti školovanja. Dodao je kako dužnost ministra obrazovanja obnaša nešto duže od hrvatske kolegice, odnosno oko godinu i pol, te da je u tom razdoblju pokrenuta izrada svih udžbenika za osnovnu školu i taj je posao, ocijenio je, napravljen kvalitetno.

Šarčević je izvijestio da se za 276 učenika osnovnih škola pripadnika hrvatske nacionalne manjine nastava kompletno održava na hrvatskome jeziku, ima i šest predškolskih ustanova – vrtića, a u Bačkoj ima i više razreda u kojima se provodi nastava dijelom na hrvatskome, a dijelom na srpskome jeziku.

Novinare je zanimalo i jesu li ministri razgovarali o suradnji u visokom obrazovanju, a ministrica Divjak odgovorila je da već više godina hrvatski i srpski znanstvenici surađuju na bilateralnim projektima. Najavila je da bi za mjesec do dva trebao biti raspisan novi natječaj za bilateralne projekte, u kojemu će biti istaknuta neka prioritetna područja, a naglasak će biti i na znanstvenicima iz dviju država koji još nisu surađivali. Ministrica Divjak pozvala je znanstvenike da svoje znanstvene teme i interese uobliče u bilateralne projekte, te istaknula kako obje zemlje paralelno rade na izmjenama zakona o udžbenicima.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Tanjug/ Zoran Zestić
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.